SOR i dalje glavna mjera

SOR i dalje glavna mjera
U slučaju tri četvrtine onih koji su prestankom korištenja mjera aktivnih politika zapošljavanja dobili ponudu za posao, njih 62 posto ih danas još uvijek radi na tom poslu, a dodatnih 14 posto je na tom poslu ostalo više od godinu dana. U prilog tome da su sudionici intervencija dobili relativno kvalitetne ponude, idu i podaci koji govore o karakteristikama posla: 94 posto sudionika je dobilo posao s punim radnim vremenom, preko 80 posto kaže da su većinu vremena ili sve vrijeme obavljali radne zadatke za koje smatraju da ih obavlja osoba na radnom mjestu njihove razine kvalifikacije i područja djelatnosti, 70 posto ih je uglavnom ili u potpunosti zadovoljno na tome poslu, a isto toliko taj posao opisuju kao „pristojan posao“. 
Većina ugovora na određeno vrijeme
No, iako je 97 posto sudionika koji su prošli kroz neku od mjera poticanja zapošljavanja nakon izlaska iz mjere doista i zaposleno na temelju ugovora o radu, manjina su oni koji imaju stalan posao. Evaluacija pokazuje da je svega 42 posto mladih osoba potpisalo ugovor na neodređeno vrijeme, dok ih je 55 posto zaposleno na određeno vrijeme. Tek polovica njih navodi da je plaća u skladu s njihovim očekivanjima za plaću na takvom radnom mjestu. 
Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa (SOR) je i dalje najzastupljenija mjera za poticanje zapošljavanja. Planirano smanjenje SOR-a se ne događa. Sindikati i relevantni predstavnici civilnog društva ističu da je riječ o mjeri koja je imala svrhu u fazama najviše nezaposlenosti mladih, te ju je potrebno smanjivati u smjeru pružanja stimuliranja za prvo zapošljavanje. 
Trećina poslodavaca koji su koristili SOR navodi kako su one osobe koje su kod njih koristile mjeru poznavali i ranije, imali su ih namjeru zaposliti te su ih stoga uputili da se prijave na HZZ kako bi imali pravo na mjeru.