Ministar financija Zdravko Marić predstavio je porezne reforme koje se u većem dijelu planiraju početi provoditi od siječnja 2017. godine. Sindikati su uputili prema Vladi primjedbe na najavljene porezne reforme, posebno na izmjene Zakona o porezu na dohodak i Zakona o porezu na dodanu vrijednost.
Prijedlog Zakona o porezu na dohodak
Prijedlog Zakona o porezu na dohodak pokazuje kako su osjetne razlike u neto plaćama ipak predviđene za porezne obveznike s najvišim primanjima. Izbacivanjem najmanje i snižavanjem najveće porezne stope smanjuje se progresivno oporezivanje dohotka i povećavaju se društvene nejednakosti. Mnogo bolji učinak bi imalo zadržavanje najniže porezne stope od 12 posto, zadržavanje stope od 24 i 36 posto te uvođenje nove više porezne stope za one s visokim primanjima, čime bi se poticalo smanjenje razlika između bogatih i siromašnih.
Napravljen je izračun novih primanja nakon porezne reforme te je i iz toga vidljivo da idu na korist samo onima s vrlo visokim primanjima, iznad 20.000 kn bruto. Tako će onima koji sada primaju plaću od 3.500,00 kn bruto, plaća rasti za samo 26,88 kn. Samcu koji plaća prirez od 12% i prosječnom bruto plaćom od 7.764,00 kn neto plaća će rasti za 42,69 kn, zaposlenom s jednim uzdržavanim djetetom za 149,09 kn, dok zaposlenom s dva uzdržavana djeteta za 166,01 kn. Ali to nije slučaj s onima s najvišim primanjima. Tako će, primjerice, razina bruto plaće od 60.000,00 kn mjesečno s prirezom od 12% samcu rasti za 2.437,37 kn neto, zaposlenom s jednim uzdržavanim djetetom za 2.560,57 kn, a zaposlenom s dva uzdržavana djeteta za 2.753,21 kn. Ovo je dokaz da onima s najslabijim primanjima ova reforma ne donosi nikakav boljitak, niti će osjetiti ikakvo povećanje plaće. Dakle, sve vodi samo većem stvaranju nejednakosti i još većem bogaćenju bogatih, dok se srednja klasa namjerava potpuno uništiti. Nadalje, tvrdnja da dodatnih 560 tisuća osoba neće plaćati porez na dohodak, pa će tako od 2,75 milijuna poreznih obveznika njih 1,5 milijuna biti oslobođeno plaćanja poreza zapravo pokazuje tužnu hrvatsku zbilju u kojoj izrazito veliki broj poreznih obveznika ima tako niska primanja da ni ne plaćaju porez na dohodak.
Prijedlog Zakona o Porezu na dodanu vrijednost
Premda je najavljivano povećanje porezne stope od 5% na 12% na kruh, mlijeko, lijekove, medicinsku opremu, udžbenike, dnevne novine i kino ulaznice, od toga se ipak odustalo. Tako će ostati snižena porezna stopa od 5% za osnovne životne potrepštine. Povećanjem te stope bi se dodatno snizio standard života onima s najnižim primanjima, posebno imajući u vidu da upravo ta kategorija ljudi neće osjetiti nikakvo povećanje izmjenama Zakona o porezu na dohodak.
PDV na novine i knjigu ostaje 5%
Vezano uz našu djelatnost, izrazito je pozitivno što će porezna stopa na dnevne novine i udžbenike ipak ostati 5%. Posljednjih nekoliko godina tiskarska i nakladnička djelatnost trpi velike gubitke. Naklada i prodaja novina pada, a mnoge su se u zadnjih nekoliko godina ugasile, te je nekima cijena morala rasti kako bi opstale. Povećanjem porezne stope na 12%, cijena novina bi vjerojatno morala još više rasti, što znači da bi ih građani još manje kupovali i to u konačnici može dovesti do propasti nakladnika i gubitka radnih mjesta. S druge strane, treba istaknuti veliku važnost tiskanih medija za promociju sloboda, demokratičnosti, tolerancije i različitosti, a što bi se njihovim dodatnim oporezivanjem otežavalo. Stoga je bitno barem sniženim poreznim stopama poticati grafičku i tiskarsku djelatnost.
