STRES

Negativni stres

Negativni stres je sve ono što izaziva alarmnu reakciju našeg organizma, reakciju »bori se – bježi« i aktiviranje simpatičkog živčanog sustava.

Stresni događaji izazivaju snažne emocije praćene određenim fizičkim, fiziološkim odgovorima. Mnoge od tih odgovora, fizioloških reakcija, kontrolira simpatički živčani sustav, mreža živčanog tkiva, čija je funkcija pripremiti organizam za slučaj opasnosti, za borbu ili bijeg. Taj je tipični obrazac odgovora nastao u ona davna vremena povijesti ljudske vrste, kada je većina ljudi bila suočena, uglavnom, s fizičkim opasnostima.

Iako su opasnosti s kojima se današnji čovjek suočava mnogo rjeđe fizičke, naše tijelo reagira kao da jesu. Zjenice nam se šire da bi propustile više svjetla. Znoj izbija na površinu, smanjujući tako mogućnost povrede kože. Krvne kapilare, bliže koži, skupljaju se da bi smanjile moguće krvarenje izazvano povredom, dok se one u mozgu i mišićima šire, da povećaju dotok kisika. Gastrointestinalni trakt, uključujući trbuh i crijeva, usporava svoje aktivnosti, da bi smanjio količinu energije koja se troši na preradu. Srce kuca jače, a krvni tlak skače.

Naravno, kad se stresni događaj završi, ljudi se smire, posebno ako su mogli učiniti nešto da izađu na kraj s tom opasnošću. Da pobjegnu od opasnosti ili da se izbore s njom. Ali ako to nisu u stanju, dolazi do akumulacije stresnog odgovora i mogućeg oštećenja zdravlja.

Pozitivni stres

Pozitivni stres su sva ona događanja koja daju uzbudljivost životu i aktiviraju veći nivo naše energije. Natjecanje je stres. Iako možemo uživati u tome, snažni osjećaji koji nas potiču na neke visokoenergetske aktivnosti su stres.

Stres nas može pokrenuti na akciju, na snažnije doživljavanje života. Ljubav i zaljubljenost su stresni. Život je stresan. Nedovoljno stresa može učiniti život dosadnim. Može nas uspavati.

Koja je, dakle, prava mjera stresa i kakav nam je stres potreban? Stres se ne može eliminirati i ne treba ga potpuno eliminirati. Mogu se umanjiti izvori negativnog stresa. Možemo se bolje organizirati, jasnije definirati ciljeve i isplanirati vrijeme i tako izbjeći stres koji proizlazi iz kaotičnosti, preopterećenosti, nesigurnosti.

Možemo naučiti kako bolje izaći na kraj sa stresom. Upotrijebiti ga u našu korist kada djeluje na nas motivirajuće i da umanjimo ili odstranimo višak i negativne efekte stresa.

Ljudi se razlikuju po tome što je za njih

Za one koji žele promjene i avanturu, jednoličan posao, bez promjena, može biti stresan. Za one koji vole rutinu i sigurnost, stresan je posao u kojem su promjene česte. Ono što je za jedne zabavno, za druge može biti prilično stresno. Uspješni ljudi uspijevaju izaći na kraj sa stresom i iskoristiti ga za svoje ciljeve! 

Ono što je jednoj osobi ogromna, nezaobilazna prepreka na putu, drugoj je samo jedna stepenica koju treba preskočiti na putu do  uspjeha. Mi sami oblikujemo svoj doživljaj stvarnosti. Način tumačenja i doživljavanja stvarnosti može biti najveći izvor stresa ili najbolje oruđe protiv stresa.

Nivo i način podnošenja stresa može se mijenjati s godinama.

Mnogi problemi i bolesti posljedica su nivoa stresa koji je iznad naše sposobnosti tolerancije. Ako imate određene probleme koji su posljedica stresa, imate tri mogućnosti: 1) Smanjiti izloženost stresnim situacijama; 2) Promijeniti percepciju, način tumačenja stvarnosti, način na koji pridajete značaj određenim događajima; 3) Naučiti vještine samoregulacije kako biste bolje tolerirali stres.

Možete učiniti i jedno, i drugo, i treće. Neki od simptoma stresa su: opadanje kose, napadi anksioznosti, nervoza, glavobolje, umor, gubitak apetita (ili pretjerani apetit), hladne ruke pri normalnoj temperaturi, pretjerano znojenje dlanova…

Kako se bolje nositi sa stresom – preporuke

Identificiranje neispražnjenog stresa i njegovih efekata u našim životima nije dovoljno da bi se otklonili njegovi negativni efekti.

Da biste znali odakle krenuti, potrebno je da prvo postanete svjesni što kod vas izaziva stres i kakve su vaše emocionalne i fizičke reakcije na stres.

1.
Postanite svjesni izazivača stresa kod vas i svojih emocionalnih i fizičkih reakcija na stres!
– Primijetite stres na samom početku! Ne ignorirajte ga! Ne čekajte da se nakupi. Ne zanemarujte svoje probleme. Stres je najlakše otkloniti dok je u manjem intenzitetu, onda kad osjetite svoje prve reakcije na stres. – Identificirajte što kod vas dovodi do stresne reakcije. Koji događaji vas previše uzbuđuju i uznemiravaju? Koliko vam ti događaji znače? Zašto? Prisjetite se – stvarnost je neutralna, mi joj dajemo značenje i pridajemo značaj. Pridajete li preveliki značaj nekim problemima? Jeste li okupirani negativnim mislima? Obraćate li više pažnje na loše aspekte života nego na one dobre? Birajući ponašanje, birate i posljedice. I misli su ponašanje. One imaju direktan efekt na tijelo, što će se vidjeti u daljem tekstu. Birajući misli, birate i fiziologiju. Birajući način percepcije, birate i fiziologiju Identificirajte kako vaše tijelo reagira na stres! Postajete li nervozni, razdražljivi, napeti, ukočeni, uplašeni… Kako se to odražava na vaše tijelo (glavobolja, napetost mišića, bolovi u trbuhu, hlađenje ruku, znojenje dlanova… skoči vam tlak). Zapišite precizno svoje reakcije na stres.

2.
Razmislite o tome što vi možete promijeniti!
– Možete li promijeniti izazivače stresa tako što ćete ih izbjegavati ili otkloniti iz vašeg života? – Možete li smanjiti njihov intenzitet vremenom? Možda boljom organizacijom, raščišćavanjem nekih odnosa, promjenom uvjeta u kojima radite… – Možete li smanjiti izloženost stresovima uvođenjem neke pauze, kraćih odmora, promjenama u radnoj ili životnoj okolini? – Možete li odvojiti vrijeme i energiju potrebno da se napravi promjena (za postavljanje ciljeva, promjene u okolini i navikama, učenje tehnika samoregulacije…)? – Možete li na stvari gledati iz drugog ugla, iz »ptičje perspektive«? Možete li promijeniti nešto u osobnoj percepciji, načinu na koji doživljavate stvarnost, probleme, u značenju koje im pridajete?

3.
Smanjite intenzitet svoje emocionalne reakcije na stres!
Reakciju na stres potiču vaša percepcija opasnosti i strah. Percepcija fizičke ili emocionalne opasnosti, strah od neuspjeha… Vaša reakcija na stres ovisi o »naočalama« kroz koje gledate na svijet, od vaše percepcije. a) Preuveličavate li svoje stresove načinom na koji ih doživljavate? Jeste li skloni »od muhe raditi slona«, preuveličavanju opasnosti i značaja negativnih događaja? Komplicirate li svojom reakcijom situaciju još više? Grizete li se u sebi ili se često prepirete s ljudima, istjeravajući pravdu, pokušavajući dokazati da ste u pravu? Kako to činite? Budite precizni i opišite svoj doprinos stresu. Postoji li neki obrazac koji ponavljate u različitim situacijama i činite ih stresnijim nego što zapravo jesu? Pokušajte precizno opisati taj obrazac – možete li u njemu nešto promijeniti? Gdje biste mogli »presjeći« svoju tipičnu reakciju? Kako? b) Jeste li skloni zadovoljavati svačija očekivanja – takve sklonosti su često izvor stresa. c) Očekujete li da svi zadovolje vaša očekivanja? Reagirate li burno ako se to ne dogodi? I ovakve su sklonosti čest izvor pretjeranog stresa. d) Reagirate li pretjerano tako što često vidite da su stvari kritične i hitne? Osjećate li da uvijek morate izaći kao pobjednik u svakoj situaciji? e) Razmislite možete li naći neki umjereniji način doživljavanja, očekivanja i reagiranja. Jeste li voljni to promijeniti kod sebe? Biste li takvom promjenom izgubili na svojoj autentičnosti? Buni li se nešto u vama protiv promjene?

Želite li uopće mijenjati sebe? Što točno želite promijeniti? Ako znate što želite promijeniti kod sebe i zašto, postoje načini koji vam mogu pomoći da to i učinite. I uspjet ćete u tome, ako sami sebe ne opstruirate!

Mr. sc. Marija Orlić