Svaki drugi građanin Hrvatske ne može podmiriti neočekivani izdatak poput sprovoda u obitelji, većeg kućnog popravka ili servisa automobila, proizlazi iz najnovijeg istraživanja Eurostata o dohotku kućanstva u članicama Europske unije.
Prema nalazima Eurostata, Hrvatska se nalazi na vrhu Unije prema udjelu stanovništva koji nema dostatne prihode za podmirenje neočekivanih troškova života. U nas udio stanovništva s nedovoljnim prihodima za neočekivane izdatke iznosi 52 posto, dok taj postotak na razini Unije iznosi 32 posto. Toliko građana nema u pričuvi, u nekom svom crnom fondu, 2485 kuna, što je iznos nepredviđenog izdatka u prošloj godini.
Najbolje se s neočekivanim troškovima života od većih članica Unije, nose u Švedskoj i Austriji. Uvjerljivo najbolja članica u ovom pogledu u podmirivanju izvanrednih troškova života je Latvija, te Grčka i Cipar gdje se spomenuti udio kreće oko 47 posto.
Eurostat je utvrdio da se najteže s neočekivanim troškovima nose rastavljene i neudane majke s djecom. No, i udio građana Unije koji žive u četveročlanim obiteljima s nemogućnošću da financiraju neočekivane troškove je 26 posto.
Borba s koronavirusom, usporavanje gospodarstva, otkazi i smanjivanje plaće dodatno će pogoršati situaciju. U prilog tome govori i izjava direktora Hrvatske udruge banaka, koji je polovinom travnja rekao kako se za mjere za odgode plaćanja prijavilo gotovo 40.000 građana i poduzetnika, a s obzirom na to da su procedure za podnošenje zahtjeva bile nedavno pokrenute, banke očekuju da će ta brojka znatnije rasti. Od te je svote bilo gotovo 30.000 građana koji su podnijeli zahtjev za odgodu plaćanja kredita, mahom su tražili odgodu za nenamjenske kredite, a manji udio zahtjeva za moratorijem odnosio se na stambene kredite.
