Tiskara Vjesnik, Zagreb – Država podmirila svoje obveze

Tiskara Vjesnik, Zagreb – Država podmirila svoje obveze

U zalaganju za spas Tiskare Vjesnik, Sindikat grafičara se već toliko zauzimao da se izgubila jasna podjela uloga. Ponovni napori uloženi su za isplatu plaća za travanj 2014. i deblokadu poslovanja. Sindikat je izvršio dodatni pritisak da država realizira svoje obveze prema Tiskari, iz postupka predstečajne nagodbe. Poslovanje je napokon deblokirano, izvršene su cesije prema vjerovnicima Tiskare te je isplaćen ostatak u novcu preko 4 milijuna kuna. Ipak, treba naglasiti da sindikat nije odgovoran za poslovnu situaciju, već su za to odgovorni poslodavac i vlasnik. 

Krajem svibnja 2014. godine, po tko zna koji put bila je alarmantna situacija u Tiskari Vjesnik. Radnici su jasno dali do znanja da će, ako im do kraja svibnja ne bude isplaćena plaća za travanj 2014. godine, spontano prestati raditi, jer uz već smanjene plaće nemaju namjeru pristati na porezne gubitke do kojih dolazi s isplatom dvije plaće u jednom mjesecu. Tako su se već opekli krajem 2013. godine.

Predstečajna nagodba

U obraćanju vlasniku, a to je ustvari država, sindikat je podsjetio kako je zbog političkih interesa države, Tiskara Vjesnik pokrila oko 300 milijuna kuna gubitaka lista Vjesnik. Od 1998. godine, kroz desetljeće devastacije, zbog odluka svih političkih opcija, Tiskara Vjesnik, koja je godinama poslovala s milijunskom dobiti, konstantno je pokrivala gubitke lista Vjesnik.

U postupku predstečajne nagodbe Tiskara Vjesnik je većinu svojih dugova morala vratiti vlastitim nekretninama. Dugovi od 150 milijuna kuna prema najvećim vjerovnicima su prebijeni nekretninama, pa je tako Tiskara, donedavni vlasnik 62% kompleksa, sa 22 tisuće kvadrata spala na 8 tisuća kvadrata. Većinu nekretnina dobila je država, odnosno njezine institucije. 

Država blokira za 8 milijuna, iako duguje 25 milijuna kuna

Posebno je naglašeno kako je država dugovala Tiskari Vjesnik 25,9 milijuna kuna, a blokirala ju je za 8,3 kuna. Iz ugovora o kupoprodaji nekretnina, s kraja 2013. godine, država, točnije Ministarstvo financija Republike Hrvatske bilo je dužno Tiskari Vjesnik isplatiti još 25,882.118,20 kuna. Taj novac Tiskara Vjesnik je kao poslodavac hitno trebala kako bi provela restrukturiranje, isplatila otpremnine, pokrila dugove te pokušala nastaviti s daljnjim poslovanjem od pozitivne nule. Isplatu je Tiskara očekivala najkasnije krajem veljače 2014. godine. Novac još nije sjeo, restrukturiranje nije dovršeno pa poduzeće generira daljnje gubitke.

Umjesto da isplati svih dugovanih 25,9 milijuna kuna, Ministarstvo financija Republike Hrvatske oteže s provedbom, ali istovremeno blokira Tiskaru sa 8,291.036,23 kuna, iako joj ustvari duguje tri puta toliko. Podsjetimo još jednom, ta ista država je i vlasnik Tiskare. Država kasni s ispunjenjem, trebalo je potpisati tko za još koji sporazum, ministri su bili na putu… Tako je uz upravu, sindikat morao ponovno zasukati rukave i ophoditi vlasnika, čekati pred zatvorenim vratima nadležnih ministarstava, dopisima stvarati pritisak i pokušati sve kako bi država realizirala obećano.

Naglašeno je i kako prebacivanje odgovornosti na prethodnike nije dopušteno. Već godinama se kod predstavnika države, uz nevoljko rješavanje problema, proteže skrivena poruka: nećemo to riješiti jer je to problem iz doba prethodne vlasti. Republika Hrvatska ne umire i ne rađa se ispočetka sa svakim novim izborima, ona je država koja ima svoj kontinuitet. Ili bi ga barem trebala imati. Stoga je zatraženo da ovlašteni predstavnici te države riješe problem. Za to su se javili, za to su i birani.

Napori su uspjeli

I ovaj napor je uspio. Poslovanje društva je napokon deblokirano, izvršene su cesije prema vjerovnicima Tiskare te je isplaćen ostatak u novcu od preko 4 milijuna kuna. Sindikat je opet pomogao održati poslovanje Tiskare, no unatoč tome valja znati razliku da sindikat nije uprava, te da, iako zbog ozbiljnosti pokušava pomoći na sve načine, ne odgovara za poslovanje.

Ovo je važno naglasiti i zato što unatoč trenutno povoljnijoj poslovnoj poziciji, treba do kraja stabilizirati poslovanje i organizaciju, a to je zadatak poslodavca.