Predsjednik Uprave Vjesnika d.d., Roman Klancir, tvrtki je napravio nenadoknadivu štetu, stvorio dodatno nepovjerenje kupaca i nastavio ugrožavati socijalna i materijalna prava radnika. Zbog toga od Nadzornog odbora tražimo njegovu smjenu i postavljanje kompetentne osobe koja dobro poznaje grafičku branšu i koja može tvrtku voditi prema pozitivnom poslovanju, prošlomjesečna je odluka i službeni zahtjev Sindikata grafičara i Radničkog vijeća Vjesnika d.d. – tiskare kojoj i nakon uspješno provedene predstečajne nagodbe prijeti gašenje i moguće bacanje radnika na burzu.
Razloge tome, a na sramotu države, radnici vide u nepridržavanju ugovora i isplati preostalih 26 milijuna kuna na koju se Ministarstvo financija obvezalo ‘kupujući’ nekretnine u sjeni Vjesnikova nebodera u sklopu ‘spašavanja’ tvrtke, ali prije svega – u odgovornosti Uprave.
– Za vrijeme predstečajne nagodbe društvo se nije pripremilo za normalno poslovanje, što je bila osnovna zadaća Romana Klancira. Pri izlasku iz predstečajne nagodbe 5. prosinca, državna poduzeća su blokirala tvrtku više od 20 dana. Umjesto planiranih 10 milijuna kuna ili više prometa, svelo sa na ispodprosječnih 7 milijuna – poručuju sindikati i radnici pritom naglašavajući da je Klancir tada imao druge prioritete.
– U siječnju i veljači predsjednik Uprave traži da se radnicima uvede minimalna plaća, a ne traži nove poslove. U tom periodu su nam više puta isključili struju, a jednom predsjednik Uprave nije obavijestio proizvodnju tako da su nastali dodatni troškovi i šteta na postrojenju – tvrde radnici navodeći i da je Klancir zapošljavao studente na mjesta otpuštenih radnika, što je stvaralo probleme u proizvodnji i plaćanje penala, a ti isti radnici su se u posljednje tri godine odrekli više od 50% svojih plaća, ali i drugih stečenih prava tako da i sada neki rade noću i vikendom, a ne zarade niti zakonom zagarantiranu plaću.
– Graditi poslovanje na daljnju štetu radnika više nije moguće, to je moguće jedino izvrsnošću rukovodnog kadra pa zahtijevamo da se takav i postavi, zaključuju radnici. Prozvani Roman Klancir još se nije očitovao, ali ni Ministarstvo financija – glavni akter još jedne traljave državne intervencije kojom se razotkriva gola istina o navodnoj opravdanosti i uspješnosti predstečajnih nagodbi u režiji ove vlasti, ali i stvara domino efekt kojim se ‘obara’ neboder Vjesnika.
Naime, ugovor o kupoprodaji Vjesnikovih nekretnina u režiji ministra financija Slavka Linića i s potpisom predsjednika Uprave Vjesnika d.d. Romana Klancira potpisan je 7. studenoga prošle godine kao dio ‘deala’ kojim država u procesu predstečajne nagodbe monetizira svoj udio u posrnulom poduzeću ‘kupujući’ 17.248 od 25.426 četvornih metara prostora u vlasništva Vjesnika za 160 milijuna kuna – ili ‘tričavih’ 9276 kuna – oko 1212 eura po kvadratu. Pritom se, naravno, ne radi o financijskoj injekciji za opstanak jer se čak 124,1 milijun kuna u tom ‘spasonosnom rješenju’ odnosi na višestruke međusobne prijeboje – odnosno oprost dugova koje je Vjesnik, zbog neracionalnih odluka države i od nje postavljenih uprava, godinama nagomilao prema Ministarstvu financija, tijelima javne uprave i društvima u državnom vlasništvu.
No, s druge strane ostatak pravog novca ‘skrivao’ se u stavci ugovora prema kojoj će Fina osigurati 35,88 milijuna kuna ‘radi podmirenja prioritetnih tražbina radnika i financijskog restrukturiranja’, što je krilo mogućnost, kako se u narodu kaže, državnog pretakanja iz šupljeg u prazno. Naime, Linićevo Ministarstvo krajem prošle godine Vjesniku je uplatilo samo desetak milijuna kuna, što je, naravno, brzo potrošeno, a ostatak od gotovo 26 milijuna kuna jednostavno nije stigao.
No, poklopilo se da je u gotovo isto vrijeme, krajem veljače, završena i predstečajna nagodba najjačeg Vjesnikova partnera – Europapress Holdinga (EPH) koji u Vjesniku tiska većinu svojih izdanja. EPH-ova dugovanja Vjesniku iznosila su već tada između sedam i osam milijuna kuna – odnosno više mjeseci tiskalo se na dug.
To je, vjerojatno slučajno, trajalo još petnaestak dana nakon predstečajne nagodbe EPH da bi državni HEP sredinom ožujka isključio Vjesniku struju i zaustavio novinsku rotaciju. Kako cinici tvrde, ‘spas Vjesnika i Linićev ugovor držao je vodu dok Pavić i majstori iz WAZ-a ne odu’.
Doduše, Vjesniku je struja vraćena nakon 25 sati, a zanimljivo je da su za to u EPH znali i pravovremeno aktivirali rezervni plan – tiskali su svoje novine u Rijeci i Dugopolju za što, kako se naknadno saznalo, nisu znali čak ni mnogi urednici Pavićevih listova.
Istovremeno sa saniranjem štete, u Vjesniku d.d. sada strahuju i od ostatka plana predstečajne nagodbe, odnosno komadanja kompleksa. Naime, prema ugovoru – državi pripada 60,6 posto kompleksa procijenjenog na oko 80 milijuna eura, a drugim vjerovnicima – ‘velikoj trojci’ – Tisku, Styriji i Allegheny Financialu – tvrtki Ninoslava Pavića i partnera ukupno 33,6 posto. Postavlja se i pitanje, ako država kao jamac zakonitosti preuzima svoj udio ne poštujući odredbe kupoprodajnog ugovora, što Vjesnik d.d. može očekivati kada krenu Ninoslav Pavić, Ivica Todorić i austrijski vlasnici Styrije. Uglavnom – ništa dobro. Pritom, ni znakovita šutnja nadležnih institucija i neaktivnost Romana Klancira ne slute na dobro. Naime, u Fini, koja treba preuzeti i možda useliti u Vjesnik, kratko poručuju:
– Netočni su svi navodi uz navodno preseljenje te na postavljena pitanja nismo u mogućnosti odgovoriti, tvrde u Fini. S druge strane, pak, u Ministarstvu financija još su neodređeniji na upit kada će Vjesniku uplatiti ostatak novca.
– Na predmetnim ugovorima se radi, a bez potpisanih ugovora i reguliranih odnosa ne može uslijediti isplata, poručili su iz Ministarstva financija. No, do isplate vrijedno je podsjetiti na posljednje Linićevo obraćanje vezano uz Vjesnik, ono kada se gasio istoimeni list.
– Mi samo trebamo pokopati mrtvaca jer Vjesnik je mrtvac. Dozvolili ste da vam se uzme ime, da vam uzmu imovinu, da vam uzmu štampariju… Dozvolili ste da vam se sve uzme. Prema tome, ovo vas ne može hraniti, poručio je Linić. Znakovita poruka i za grafičare Vjesnika d.d. Ponajprije – za Romana Klancira.
Politika privatnosti
Sindikat grafičara i medija, Zagreb, Brešćenskoga 4, OIB: 66174749091 (u daljnjem tekstu: Sindikat grafičara i medija) poštuje Vašu privatnost i sigurnost Vaših osobnih podataka. Prikupljanje, korištenje i obrada podataka provodi se u skladu s ovim Pravilima privatnosti te Općom uredbom o zaštiti podataka (Uredba EU 2016/679), odnosno drugih važećih propisa primjenjivih u Republici Hrvatskoj koji uređuju zaštitu osobnih podataka.
Privatnost korisnika naše web stranice nam je izrazito važna i činimo sve kako bismo sačuvali povjerljivost njihovih podataka.
Politika privatnosti se primjenjuje na sve osobne podatke korisnika koje oni dobrovoljno daju.
Više o politici privatnosti možete saznati ovdje.
Kolačići
Kolačići koje koristimo na ovoj stranici su tehnički kolačići, potrebni za funkcioniranje ovog Internet mjesta, ne možemo ih isključiti te za korištenje takve vrste kolačića ne trebamo vašu privolu. Svoj preglednik možete postaviti da blokira te kolačiće ili pošalje upozorenje o njima, ali u tom slučaju neki dijelovi stranice neće raditi. Treba napomenuti da naše Internet mjesto funkcionira optimalno samo ako je omogućeno korištenje kolačića.
Više o kolačićima možete saznati ovdje.