U 2021. godini tražilo se 5,5 posto više radnika u usporedbi s 2019. godinom. Poslodavci pokušavaju privući radnike višim plaćama i dodatnim beneficijama.
Sudeći prema podacima Ekonomskog instituta i portala Moj posao kalendarska godina, usprkos pandemijskim izazovima, završila je s pozitivnom slikom tržišta rada u Republici Hrvatskoj. Naime, prema OVI indeksu (OVI je mjesečni indeks online oglasa slobodnih radnih mjesta razvijen na Ekonomskom institutu, Zagreb, u suradnji s portalom MojPosao) iz prosinca 2021. godine potražnja za radom je bila za 75 posto veća u odnosu na prosinac 2020. godine te za 32 posto u odnosu na pretpandemijski prosinac 2019. godine. Ekonomski institut navodi da se radi o osmom uzastopnom mjesecu u kojem potražnja za radom nadmašuje pretpandemijske mjesece. Pozitivni trendovi su vidljivi i na kvartalnoj razini jer je OVI indeks u četvrtom kvartalu 2021. za čak 60 posto viši no u četvrtom kvartalu 2020. godine te za 20 posto viši u odnosu na zadnji kvartal pretpandemijske 2019. godine. Ova pozitivna kretanja vidljiva su i na godišnjoj razini jer je potražnja za radom u 2021. godini premašila pretpandemijske razine. Naime, u 2021. godini OVI indeks je veći za 48 posto nego u 2020. godini te za 5,5 posto u 2019. godini.
U 2021. godini najtraženija zanimanja su bila prodavač, kuhar, konobar, skladištar i vozač, dok je 46 posto oglasa za posao bilo vezano uz ugovore na određeno, a 44 posto uz ugovore na neodređeno. Također, u 2021. godini, u 1,6 posto oglasa za posao spominje se mogućnost rada od kuće, što je značajan porast u odnosu na pretpandemijsku 2019. godinu kada je tek 0,1 posto oglasa bilo vezano za rad od kuće. Za kraj, u 2021. godini bilo je 2,6 posto oglasa za posao koji su tražili umirovljenike, što je porast u odnosu na 2020. godinu (1,2 posto) i 2019. godinu (0,6 posto).
Poslodavci pokušavaju privući radnike
Troškovi rada po satu u EU i eurozoni porasli su u trećem tromjesečju 2021. godine najsnažnije u toj godini, a u Hrvatskoj njihov je rast bio najveći u dvije godine, pokazalo je izvješće Eurostata, odražavajući probleme kompanija s pronalaženjem radnika.
Na razini 27-članog EU kalendarski prilagođeni troškovi rada po satu porasli su u trećem tromjesečju 2,9 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, najsnažnije od kraja prošle godine. U razdoblju od travnja do lipnja uvećani su prema revidiranim podacima Eurostata 0,6 posto.
S obzirom na to da će Hrvatska uskoro postati dio Eurozone, valja ujedno pratiti i stanje u Eurozoni po tom pitanju. Dakle, u Eurozoni troškovi su u ljetnom tromjesečju uvećani 2,5 posto, također najsnažnije od četvrtog prošlogodišnjeg tromjesečja. U drugom su tromjesečju 2021. godine gotovo stagnirali.
Poslodavci imaju sve više problema s nedostatkom radne snage, pa pokušavaju privući odnosno zadržati radnike višim plaćama i dodatnim beneficijama.
Veće plaće i doprinosi
Troškovi plaća porasli su tako u EU u razdoblju od srpnja do listopada 2,8 posto u odnosu na isto razdoblje 2020., nakon što su u prethodnom kvartalu gotovo stagnirali.
U eurozoni su pak uvećani 2,3 posto, nakon 0,5-postotnog pada u drugom kvartalu. Najviše su rasli troškovi plaća u sektorima informiranja i komunikacija, za 4,4 posto, te rudarstva, za 3,9 posto. Izrazitiji rast zabilježen je i u sektorima veleprodaje i maloprodaje i popravaka motornih vozila, za 3,4 posto.
Troškovi doprinosa poskočili su u trećem kvartalu za 3,3 posto u EU, te za tri posto u eurozoni.
U razdoblju od travnja do lipnja uvećani su 2,3 posto u Uniji, te 1,2 posto u zoni primjene zajedničke europske valute.
Najveći rast troškova doprinosa zabilježen je u sektoru smještaja i posluživanja hrane, za 14,2 posto, te umjetnosti, zabave i rekreacije, za 12,9 posto, pokazuje Eurostatovo izvješće.
U Hrvatskoj troškovi rada po satu povećani za 4,3%
Među zemljama EU najviše su u razdoblju od srpnja do rujna porasli ukupni troškovi rada po satu u Litvi, za 15,2 posto u odnosu na isto razdoblje 2020. Slijedi Bugarska s 13,8-postotnim rastom, te Mađarska gdje su porasli 10 posto.
U Hrvatskoj su kalendarski prilagođeni troškovi rada po satu u trećem tromjesečju porasli 4,3 posto u odnosu na isto razdoblje 2020. godine, najsnažnije od trećeg tromjesečja 2019. U razdoblju od travnja do lipnja uvećani su 1,3 posto.
Troškovi plaće porasli su 4,4 posto, nakon 1,3-postotnog rasta u prethodna tri mjeseca. Troškovi doprinosa uvećani su četiri posto nakon što su u razdoblju od travnja do lipnja porasli 1,1 posto.
Hrvatska se rastom ukupnih troškova rada u ljetnom tromjesečju svrstala uz Dansku i Nizozemsku, pokazuje Eurostatovo izvješće.
Najslabiji rast ukupnih troškova rada po satu bilježila je u trećem tromjesečju Belgija, za 0,7 posto, a smanjeni su samo u Grčkoj, za 4,6 posto.
