Ozljede na radu se u Republici Hrvatskoj prate putem individualnih prijava o ozljedi na radu koje se temeljem Pravilnika o uvjetima i postupku ostvarivanja prava iz osnovnog zdravstvenog osiguranja s osnove ozljede na radu i profesionalne bolesti u roku od 30 dana od nastanka ozljede na radu, prijavljuju Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje. Sukladno Zakonu o zdravstvenom osiguranju zaštite zdravlja na radu taj rok je skraćen na 8 dana od dana nastanka ozljede na radu. U Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo prate se ozljede na radu u skladu s metodologijom Međunarodne organizacije rada (ILO).
Ozljede na radu povećane za 9,3%
Sukladno izvješću Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Službe za socijalnu medicinu u 2006. godini je u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo zaprimljeno ukupno 24.843 individualnih prijava ozljeda na radu što je u odnosu na 2005. godinu povećanje apsolutnog broja ozljeda na radu za 9,3%. Najveći broj ozljeda u 2006. godini kao i prethodnih godina (78,5%) dogodio se na samom radnom mjestu, a 21,5% na putu do posla ili s posla. Na poslu se najčešće ozlijeđuju muškarci i to u 79,5% slučajeva, a žene samo u 20,5%. U odnosu na 2005. godinu zabilježen je porast broja ozlijeđenih muškaraca za 7,5%. Od toga u 86,1% slučajeva muškarci su stradali na samom radnom mjestu, a u 19,1% na putu do posla odnosno s posla. U 2006. godini za razliku od 2005. godine kada je većina žena stradala na putu na ili s posla, i žene su češće stradale na samom radnom mjestu (58,4%), a na putu do posla odnosno s posla 41,6%.
U 2006. godini prema podacima iz Prijave ozljede na radu i prijave Državnog inspektorata povećao se broj smrtno stradalih osoba te su poginule čak 76 osobe. To je povećanje od 22,6% tj. poginulo je 14 radnika više u odnosu na 2005. godinu. Na samom radnom mjestu su stradale 62 osobe (81,6%) odnosno 7 radnika više u odnosu na 2005. godinu.
Najveći broj ozljeda u prerađivačkoj industriji
Prerađivačka djelatnost s učešćem od 33,6% i dalje je na prvom mjestu s obzirom na apsolutni broj ozljeda na radu u 2006. godini, slijedi građevinarstvo (12,8%), djelatnost trgovine na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikla te predmeta za osobnu uporabu (9,9%), javna uprava i obrana i obvezno socijalno osiguranje (7,8%), djelatnost prijevoza, skladištenja i veza (7,1%).
Smrtne nesreće bile su najčešće u građevinarstvu s udjelom od 38,2% (29 slučaja; 9 više u odnosu na 2005.). U prerađivačkoj djelatnosti poginula su dva radnika više u odnosu na 2005. godinu (udjel od 17,1%; 13 smrtno stradalih), trgovini na veliko i malo (10,6%; 8 smrtno stradalih) i djelatnosti poljoprivrede, lova i šumarstva s udjelom od 9,2% (7 slučaja; 4 manje u odnosu na 2005). U 2006. godini u uslužnim djelatnostima bilo je ukupno 112 ozljeđenih osoba na radnom mjestu i na dolasku odnosno odlasku s posla.