Novac koji će u idućim godinama pristizati iz europskih fondova, nadaju se u Vladi, trebao bi popraviti i narušenu demografsku sliku zemlje. U protekla dva desetljeća, barem prema službenim podacima, Hrvatska je ostala bez oko 235 tisuća stanovnika. Čak pet županija, pokazuju podaci DZS-a o kretanju stanovništva u razdoblju od 2001. do 2019. godine, ostalo je bez više od petine stanovnika, a najviše Vukovarsko-srijemska i Sisačko-moslavačka županija. Tom snažnom trendu depopulacije ipak se uspjelo othrvati šest županija, a najuspješnija u tome se pokazala Zadarska.
Premda Zagreb i Istra slove kao jedini dijelovi Hrvatske koji odstupaju u pozitivnom smislu, kada je riječ o demografiji, dobro se drže još dvije dalmatinske županije, Splitsko-dalmatinska i Dubrovačka. Izuzetak je Šibensko-kninska županija, koja je od 2000. godine ostala bez desetine stanovništva, uglavnom u kninskom području. Turističke aktivnosti, vrlo vjerojatno, bile su važan razlog zbog kojeg jadranska Hrvatska nije doživjela sudbinu dijela kontinenta.
Nakon što je prošao glavni iseljenički val, sada se mnogi nadaju povratku dijela iseljenika, kako zbog bolje ekonomske perspektive, zahvaljujući novcu iz fondova EU, tako i zbog okolnosti koje je nametnula pandemija.
Jedan od razloga zbog kojih se povratna migracija smatra poželjnom jesu transfer znanja i poduzetničke vještine koje sa sobom donose iseljenici. Uvriježeno je stajalište da hrvatska dijaspora predstavlja važan, ali slabo iskorišten ljudski i investicijski resurs.
