Prema Izvješću Eurofounda Društvene promjene i povjerenje u institucije, kojim se istražuje povjerenje građana država članica EU u institucije države, Hrvatska se našla na posljednjem mjestu u EU u kojoj je povjerenje građana u nacionalne institucije države na najnižoj razini u usporedbi s ostalim državama članicama EU. Nakon financijske krize vlade u svim državama članicama borile su se kako bi zaustavile nezaposlenost, upravljale javnim dugom i ponovno uspostavile gospodarski rast. To je u mnogim zemljama stvorilo osjećaj nepovjerenja u nacionalne političke institucije i institucije EU, pa tako i u Hrvatskoj.
Pad povjerenja u institucije problematičan je zbog više razloga. Povjerenje predstavlja ključni preduvjet za učinkovito upravljanje. Na temelju povjerenja u vladine institucije može se povećati usklađenost s propisima. Na temelju povjerenja u vladina tijela, povećava se spremnost na plaćanje poreza te se nadležnim tijelima može omogućiti provedba strukturnih reformi uz kratkoročne troškove, ali dugoročne koristi. U zemljama u kojima je povjerenje u institucije ograničeno građani bi mogli dati prednost političkim kandidatima koji obećavaju neposredne koristi, čime se stvaraju prilike za populističke i radikalne stranke i političare čija brza rješenja koja obećavaju u stvarnosti možda neće riješiti složene probleme.
Kako povećati povjerenje u institucije?
Poboljšanje makroekonomskih rezultata i povećanje prihoda važni su načini podizanja razine povjerenja, kao i rješavanje pitanja kvalitete javnih usluga. Dotične javne usluge uključuju zdravstvene usluge i usluge pružanja skrbi, odnosno širi skup usluga koje se pružaju javnosti od izravnih funkcija nacionalnih političkih institucija. Ublažavanje društvenih napetosti i smanjenje osjećaja socijalne isključenosti također mogu pridonijeti sprječavanju pada povjerenja.
Na razini pojedinca važan je čimbenik obrazovanje: osobe s višim stupnjem obrazovanja općenito imaju više povjerenja u javne institucije, uključujući institucije EU. Stoga zemlje ili skupine s nižom razinom obrazovanja predstavljaju važne prioritete u oblikovanju i usmjeravanju programa za podizanje razine svijesti javnosti na nacionalnoj razini ili imajući na umu institucije EU. Povjerenje u javne institucije podrazumijeva brojne pozitivne praktične posljedice. Opseg utaje poreza manji je u zemljama u kojima ljudi imaju više povjerenja u političke institucije. Na temelju povjerenja u institucije predviđa se podržavajući stav prema reformama politika, uključujući politike koje su važne na razini EU, kao što su jedinstvena valuta, zajednička vanjska i obrambena politika i proširenje.
