ULOGA STRUČNJAKA ZAŠTITE NA RADU

ULOGA STRUČNJAKA ZAŠTITE NA RADU

Tko je stručnjak zaštite na radu

Kao što poslodavac za poslove organizacije i provođenja tehnološkog procesa zapošljava različite stručnjake ovisno o vrsti proizvodnje (za poslove vođenja financija to su ekonomisti, za poslove provođenja zakona i propisa postavlja pravnike), pa tako i za osiguranje sigurnosti i zaštite zdravlja radnika ovlašćuje Stručnjaka zaštite na radu (u daljnjem tekstu: Stručnjak ZNR). Stručnjak ZNR može obavljati poslove zaštite na radu kod poslodavca kao: a/ voditelj službe, b/ samostalni stručnjak, c/ stručnjak u sastavu službe i d/ suradnik u službi. Uvjeti za obavljanje navedenih poslova su odgovarajuća stručna sprema, radno iskustvo i položen stručni ispit za stručnjaka zaštite na radu sukladno Pravilniku o polaganju stručnog ispita stručnjaka zaštite na radu (NN 114/02. i 126/03.).

Lepeza poslova stručnjaka ZNR je opsežna i uglavnom propisana odredbama Zakona o zaštiti na radu (u daljnjem tekstu: Zakon ZNR) ali i nekim podzakonskim aktima.

Važno je upozoriti na odnose poslodavac – stručnjak ZNR – radnik, koji se ponekad površno ili čak krivo tumače. Bitna je odredba članka 22., stavak 3. Zakona ZNR, koja stručnjaku ZNR daje potpunu stručnu neovisnost u odnosu na poslodavca (i njegove ovlaštenike) te radnike i njihove povjerenike za zaštitu na radu.

Istovremeno, ovu neovisnost stručnjaka ZNR treba tumačiti na slijedeći način:

1. Odluke u vezi struke donosi stručnjak ZNR i za njih snosi punu odgovornost, te nije dužan donositi odluke koje bi mogle utjecati na smanjenje sigurnosti i ugrožavanje zdravlja radnika, a koje mu nameće poslodavac, njegovi ovlaštenici, ili pak radnici.

2. Stručnjak ZNR treba provoditi sve potrebne radnje, kako bi poslodavac bio siguran u provođenje sigurnosti i zaštite zdravlja radnika, jer za organizaciju i provođenje zaštite na radu sva odgovornost leži na poslodavcu. Dakle, u ovom slučaju stručnjak ZNR pojednostavljeno rečeno „štiti“ poslodavca.

3. U isto vrijeme stručnjak ZNR mora brinuti o sigurnosti i zaštiti zdravlja radnika, mora poduzimati mjere kako bi radnici mogli obavljati poslove na siguran način i bez opasnosti od oštećenja zdravlja.

4. Sve odluke stručnjaka ZNR u provođenju zaštite na radu moraju istovremeno biti u korist poslodavca, ali i radnika. U pojedinim situacijama donose se i kompromisna rješenja za koja moraju dati suglasnost obje strane, ali uz uvjet poštovanja pravila zaštite na radu. U tom slučaju stručnjak ZNR je moderator koji svoju odluku obrazlaže poslodavcu i radnicima, pazeći pri tome da se ne ugrozi život i zdravlje radnika. Ukoliko se smatra potrebnim može se zatražiti i mišljenje pravnika.

Provedba zaštite na radu u poduzeću

Kod malih poslodavaca (do 50 zaposlenih) moguće su u pravilu dvije mogućnosti; ili će poslodavac sam obavljati poslove zaštite na radu (mora biti osposobljen i imati određena znanja) ili će te poslove prepustiti ugovornoj fizičkoj ili pravnoj osobi ovlaštenima za obavljanje poslova zaštite na radu. U praksi poslodavac se najčešće odlučuje ugovoriti te poslove s društvom ovlaštenim za obavljanje poslova zaštite na radu. U tom slučaju, radnici u vezi zaštite na radu komuniciraju direktno s poslodavcem koji im je dostupniji.

Srednje veliki poslodavac (zapošljava više od 50 radnika) dužan je zaposliti jednog ili više stručnjaka ZNR, prema broju zaposlenih, stanju zaštite na radu i stupnju opasnosti.

Veliki poslodavac koji zapošljava više od 250 radnika, dužan je ustrojiti službu za zaštitu na radu sastavljenu od više stručnjaka ZNR.

Bez obzira na utvrđenu organizaciju zaštite na radu, radnik ima pravo direktno ili posredstvom svojeg povjerenika za zaštitu na radu kontaktirati sa stručnjakom ZNR zbog dobivanja informacija koje se odnose na sigurnost i zaštitu zdravlja na radu.

Djelovanje stručnjaka ZNR

 Stručna pomoć poslodavcu i radnicima

Stručnjak ZNR ili služba ZNR u vezi provedbe i unapređivanja zaštite na radu u svakom su trenutku dužni pružiti odgovarajuću stručnu pomoć poslodavcu (njegovim ovlaštenicima) te radnicima (njihovim povjerenicima) kada to od njih zatraže.

 Unutarnji nadzor

Obveza stručnjaka ZNR je da provodi unutarnji nadzor nad primjenom pravila zaštite na radu. Prilikom provođenja unutarnjeg nadzora stručnjak ZNR poduzima sve mjere kao i inspektor rada tijekom vanjskog nadzora. To znači da mu sve službe u poduzeću, kada on to zatraži, moraju dati obavještenja i dokumentaciju na uvid a koja se odnosi na zaštitu na radu. To se odnosi i na upravu poduzeća i ovlaštenike poslodavca u pojedinim organizacijskim jedinicama. Istovremeno tijekom unutarnjeg nadzora promatra provođenje radnih postupaka te, ukoliko je potrebno, zahtijeva određene podatke od radnika i povjerenika radnika za zaštitu na radu.

Po obavljenom nadzoru stručnjak ZNR nema ovlasti izricanja mjera i kazni kao inspektor rada, već o uočenim propustima u provedbi zaštite na radu savjetuje poslodavca o potrebi i načinu njihova otklanjanja.

O uočenim nedostacima stručnjak ZNR ima pravo kao i inspektor rada svoje odluke upisati u knjigu nadzora te ih predočiti poslodavcu. O provedenom unutarnjem nadzoru i mjerama koje je potrebno poduzeti, poslodavac može biti obaviješten i posebnim dopisom. Provedeni unutarnji nadzor može biti i jedna točka dnevnog reda sjednice odbora za zaštitu na radu.

Svakako treba napomenuti da stručnjak ZNR treba unutarnji nadzor provoditi s mjerom, jer će nasilnim pristupom i arogancijom postići manje nego objašnjavanjem svrhe nadzora. Još jednu činjenicu ne treba zanemariti. Stručnjak ZNR ne može unutarnji nadzor provoditi istom mjerom kao i inspektor rada. Naime inspektor rada je državni službenik u Državnom inspektoratu sa znatnim ovlastima, dok je radno pravni status stručnjaka ZNR ipak ovisan o poslodavcu pa poslodavac od stručnjaka ZNR očekuje kvalitetne stručne savjete a ne izričite naredbe. Konačno on ga i plaća.

 Praćenje ozljeda na radu i profesionalnih bolesti

Zakonodavac je poslodavca obvezao:

 Da vodi evidenciju o ozljedama na radu, slučajevima profesionalnih bolesti;

 Da podnosi godišnje izvješće (obrazac GI) o ozljedama i slučajevima profesionalnih bolesti nadležnom tijelu Državnog inspektorata. Izvješće se podnosi početkom godine za razdoblje protekle godine.

Za vođenje spomenute evidencije i slanje godišnjeg izvješća poslodavac uobičajeno zadužuje stručnjaka ZNR ili službu ZNR. O podacima iz GI svakako treba upoznati poslodavca, te predložiti mjere za smanjivanje ozljeđivanja na radu. U praćenje i analizu podataka iz ozljeda na radu stručnjak ZNR treba uključiti i ugovornog liječnika specijalistu medicine rada.


 Rad u odboru za zaštitu na radu

Odbor za zaštitu na radu koji osniva poslodavac, čine poslodavac kao njegov predsjednik, zatim stručnjak ZNR, specijalist medicine rada i povjerenik radnika za zaštitu na radu.

Način osnivanja i djelovanja odbora zakonodavac je uredio odredbama članaka 66., 67. i 68. Zakona ZNR. U vezi rada odbora za radnike je važna spoznaja da sjednici mora nazočiti i njihov povjerenik. Sjednici može prisustvovati i inspektor rada, koji mora biti pravovremeno obaviješten o datumu održavanja, a njegovo je diskrecijsko pravo da odluči da li će biti nazočan.

 Suradnja sa stručnim službama poslodavca

Budući je zaštita na radu interdisciplinarno područje, pojedinim segmentima sigurnosti i zaštite zdravlja praktički se bave skoro sve službe poslodavca. Spomenimo samo neke:

– KADROVSKA SLUŽBA – Slanje novoprimljenih radnika na prethodne liječničke preglede;

– TEHNOLOŠKA PRIPREMA – Sudjelovanje u nabavi novih strojeva uključujući i odgovarajuće zaštitne mjere;

– NABAVNA SLUŽBA – Nabava strojeva, uređaja i zaštitne opreme sukladno propisima i standardima;

– SLUŽBA ODRŽAVANJA – Sudjeluje prilikom ispitivanja oruđa za rad s povećanim opasnostima, prilikom popravaka i detekcija kvarova strogo se pridržava pravila struke i pravila zaštite na radu;

– EKONOMSKO-FINANCIJSKI SEKTOR – Odobrava financijska sredstva za sve djelatnosti (redovne i povremene) u vezi provedbe zaštite na radu u poduzeću, npr. za izradu i reviziju procjene opasnosti, za ispitivanje oruđa za rad, za ispitivanje radnog okoliša, za provedbu osposobljavanja za rad na siguran način, za provedbu liječničkih pregleda radnika koji rade na poslovima s posebnim uvjetima rada i dr.

 Suradnja s vanjskim stručnim organizacijama

Određene poslove iz zaštite na radu za poslodavca obavljaju vanjske stručne institucije ili trgovačka društva za zaštitu na radu. Stručnjak ZNR sudjeluje u nabavi odgovarajućih ponuda i organizira poslove koje kod poslodavca obavljaju vanjski stručnjaci.

Stručnjak ZNR surađuje prilikom izrade procjene opasnosti, ispitivanja radnog okoliša (mikroklime, buke, rasvjete, opasnih radnih tvari…), ispitivanja strojeva s povećanim opasnostima, ispitivanja transportnih sredstava za unutrašnji transport, te osposobljavanja (za siguran način rada, za upravljanje sredstvima unutrašnjeg transporta, za evakuaciju i spašavanje, za pružanje prve pomoći…).

 Suradnja sa specijalistom medicine rada

U segmentu zaštite zdravlja radnika a naročito preventivnim djelovanjem ugovorni specijalist medicine rada i pridruženi psiholog daju svoje stručno mišljenje prilikom pregleda kandidata za nova radna mjesta, izdaju liječničke svjedodžbe prilikom pregleda radnika koji rade na poslovima s posebnim uvjetima rada, te daju stručne savjete iz svojeg područja.

Da bi ovaj tim uspješno djelovao, potrebna je tijesna suradnja sa stručnjakom ZNR. Jedan od preduvjeta kvalitetne suradnje je upoznavanje doktora sa detaljima tehnološkog procesa i okolišu u kojem rade radnici nad kojima se obavlja zdravstveni nadzor.

Dužnost je stručnjaka ZNR da pored svih potrebnih informacija liječniku i psihologu direktno na mjestima rada (u pogonima i drugim radnim prostorijama) zorno ukaže na pojedine podrobnosti koje povezuju radni proces i medicinu rada.

 Suradnja s tijelima Državnog inspektorata

Državni inspektorat, temeljem Zakona o Državnom inspektoratu, obvezan je obavljati redovan i izvanredni nadzor nad primjenom pravila zaštite na radu u poduzećima.

Prilikom obavljanja ovog nadzora poslodavac je dužan inspektoru rada (za zaštitu na radu) omogućiti utvrđivanje činjenica, dati potrebna obavještenja i staviti na uvid dokumentaciju i isprave te predlagati potrebne dokaze. Za suradnju sa inspektorom rada poslodavac je dužan odrediti svog ovlaštenika – to je uobičajeno stručnjak ZNR.

Važno je napomenuti, da nadzoru inspektora rada ima pravo prisustvovati i povjerenik radnika za zaštitu na radu, očitovati se na činjenično stanje koje utvrdi inspektor te staviti prigovor (u zapisnik) na inspekcijski nalaz i mišljenje.

Neupitna odgovornost poslodavca

Unatoč tome što je poslodavac zaposlio stručnjaka ZNR ili osnovao službu ZNR, ne oslobađa ga odgovornosti za provođenje zaštite na radu.

To praktički znači da za neprovođenje mjera zaštite na radu prilikom inspekcijskog nadzora, inspektor rada smatra odgovornim poslodavca a ne njegove ovlaštenike, a isto tako ni stručnjaka ZNR, što nisu proveli mjere koje im je naredio poslodavac.

Ovakvo mišljenje zakonodavca ne isključuje i odgovornost stručnjaka ili službe ZNR, ako nisu organizirali i provodili mjere zaštite na radu, za koje postupke inspektor tereti poslodavca i kažnjava ga novčanom kaznom zbog učinjenog prekršaja.

Zbog takvih slučajeva poslodavac ima pravo internim aktom, npr. Pravilnikom o radu ili Pravilnikom o zaštiti na radu, propisati i poduzimati odgovarajuće mjere protiv kod njega zaposlenih osoba koje krše propisane radne obveze.