UNI Europa Konferencija je održana od 27. do 29. travnja 2021. godine putem video platforme. Slogan Konferencije je „Naprijed kroz kolektivno pregovaranje.“ Glavna tema Konferencije je osnažiti kolektivno pregovaračku moć, posebno na sektorskoj razini. To je ono što UNI Europa može učiniti kako bi podržala sindikate da se uspješno nose sa čimbenicima izvan njihove države koji utječu na kolektivno pregovaranje. Na svima je da zajedno brane, šire u grade kolektivno pregovaranje. Ono je ključ za ugrađivanje demokracije, pravednije društvo i borbu protiv nejednakosti. Kriza covid-19 je ponovno pokazala koliko su važni radnička solidarnost, kolektivno pregovaranje i sindikati. Kada je to postojano, ekonomija i društvo su pravedniji. Mogu se bolje nositi s krizama i osigurati bolji svijet rada. Covid-19 ohrabruje sindikate da još jače promiču svoj plan rada i da se bore za kolektivno pregovaranje.
Kolektivno pregovaranje
Kolektivno pregovaranje je u samoj srži demokratskog društva i socijalnog napretka. Putem kolektivnog pregovaranja radnici mogu utjecati na svoje radne uvjete kolektivno i imati bitnu riječ na svojim radnim mjestima. To je osnovni preduvjet koji omogućava radnicima i njihovim obiteljima da žive dostojanstveno, a to znači – dostojna plaća i radni uvjeti, sigurnost zaposlenja, dobri izgledi za napredovanje i sl.
„Naprijed kroz kolektivno pregovaranje“ fokusira se na tri aspekta:
- Uspostavljanje organizacijske sposobnosti koja mobilizira uključenost svim radnika u kolektivno pregovaranje i omogućava sindikata da uspješno pregovaraju. Cilj je postići punu uključenost radnika u sindikat i njihovu pokrivenost kolektivnim ugovorom, posebno u uslužnim sektorima.
- Borba za pravni i politički okvir Europske unije koji je pogodan za bolje pregovaranje na nacionalnim razinama.
- Zahtjev za aktivnim uključivanje multinacionalnih kompanija u kolektivno pregovaranje na svim razinama gdje posluju.
Od posebne važnosti su strategije kolektivnog pregovaranja koje mobiliziraju žene (najviše su zastupljene u uslužnom sektoru) i mlade radnike. Ugovori moraju spriječiti da ti radnici i dalje u najvećem broju rade u nesigurnim oblicima rada.
Kriza covid-19 ja naglasila veliku ulogu koju danas igraju uslužni sektori. Ne samo da predstavljaju 65 posto radna snage i BDP-a u Europi, nego su radnici u uslužnom sektoru nužni da održavaju rast ekonomije i društva. Kroza covid-19 je također pokazala da kompanije, sektori i države sa snažnim sindikatima i kolektivnim ugovorima može postići bolje prilagođavanje na krize.
Digitalna revolucija donosi dramatiče i kontinuirane promjene u svijetu rada i radnicima. Kolektivnim pregovaranjem socijalni partneri imaju mogućnosti prilagođavanju navedenim transformacijama.
Organiziranje
UNI Europa je u svoj plan rada stavila značajan naglasak na organiziranje. To znači jačanje sindikata i strateško targetiranje kompanija koje imaju značajan utjecaj u određivanju plaća i uvjeta rada, te postavljanje praksi rada u svakom sektoru i svakoj državi.
Europa se povijesno uvijek smatrala kao uporište demokratskih vrijednosti, socijalnog dijaloga, jakih sektorskih kolektivnih ugovora i snažnog članstva. Sada je sve to izloženo napadima, ne samo preko proturadničkih i protusindikalnih politika, koji su postojali i prije krize 2008. godine a nakon toga su se samo intenzivirali. To je rezultiralo u padu sindikalnog članstva i smanjenje sektorskih kolektivnih ugovora i kolektivnih ugovora uopće. Plaće stagniraju, dok životni troškovi i nejednakosti prihoda rastu. Stoga UNI Europa zahtjeva da se Europa ne vraća politikama štednje kada bude obnavljala ekonomiju jednom kada koronavirus bude pobijeđen.
Istodobno dok se izazovi u Europi razvijaju, postoje i oprezni znakovi optimizma za mogućnost da se pojave ambiciozni, ohrabreni oblici društvenih pokreta. Porast pokreta koji traže socijalnu pravdu, klimatske akcije i pravedniju budućnost za sve diljem Europe, predstavljaju mogućnosti za zajedničko djelovanje i suradnju. UNI Europa nastoji mobilizirati njihov potencijal da organizira radnike i nastavi ih uključivati u strategije prema poslodavcu, da kreira poželjnu klimu da brani, širi i gradi sektorske kolektivne pregovore diljem Europe.
Značajne pobjede su postignute u posljednje četiri godine u jačanju sindikalnog kapaciteta, povećanja članstva i baze aktivista te na uspostavljanju sektorskih ugovora gdje nisu prije postojali. No sada je vrijeme za daljnje jačanje ovih uspjeha. To se jedino može postići organiziranje, a UNI Europa misli raditi na sljedeći način:
- Organiziranje radnika u kompanijama i sektorima koji nisu sindikalno organizirani.
- Izmjenjivanje najbolje prakse u povećanju sektorskih kolektivnih ugovora. Razviti zajedničke okvire o vrhunskim pitanjima kolektivnog pregovaranja koji mogu poslužiti kao orijentacija i nadahnuće podružnicama, uključujući digitalizaciju radnih mjesta rodnu ravnopravnost, nadovezujući se na iskustvo u vezi s radnim vremenom, umjetnom inteligencijom, cjeloživotnim učenjem i samozaposlenim radnicima.
- Promoviranje strategija koji jednaku zastupaju žene i muškarce u pregovorima.
- Promoviranje strategija koje reduciraju jaz plaća između radnika sa ugovorima na određeno, te da ugovori na određeno budu korišteno samo za nužnu zamjenu bolesnih radnika ili u slučaju iznenadnog povećanja posla.
- Organiziranje platformskih radnika, posebno mladih, s ciljem poboljšanja njihovih prava i omogućavajući im pravednu plaću.
Kriza covid-19
Covid-19 prouzročio je europske i globalne sanitarne, ekonomske te što je najvažnije socijalne i ljudske krize. Na radnike je to različito utjecalo. Neki nisu mogli uopće raditi, kao što je slučaj u turizmu. Neki su bili prisiljeni raditi od kuće. Ključni radnici bili su na prvoj crti fronte unatoč zdravstvenom riziku, posebno uslužni radnici. Jednom kad se pandemija prevlada, moramo osigurati da uslužni radnici više neće biti pogođeni politikom štednje. Umjesto toga, cilj UNI Europe je: pristojna plaća i uvjeti rada za sve.
Zemlje, industrije i tvrtke s jakim sindikatima otpornije su u kriznim situacijama i u vrijeme brzih promjena. Covid-19 nam je pružio obnovljeni dokaz za to. Kolektivno pregovaranje i socijalni dijalog su provjerene metode za savladavanje transformacije. Djelujući zajedno, sindikati i poslodavci – socijalni partneri – imaju najizravnije znanje o tome što se događa na njihovim radnim mjestima. Stoga su u najboljem položaju da djeluju potrebnom brzinom i osiguraju kontinuitet za postizanje poštenih ishoda i zajedničkog prosperiteta.
UNI Europa odlučna je u suradnji sa svojim podružnicama osigurati inkluzivnu tranziciju od zaključavanja i krize u (novo) normalno. Pandemija i zaključavanje imaju već imao ozbiljne posljedice u smislu brzog i obimnog povećanja nezaposlenosti, kao i pogoršanja uvjeta rada i prava radnika. Neki radnici su istisnuti s tržišta rada, a drugi su zadržali posao, ali suočeni su s velikim brojem slučajeva restrukturiranje organizacije rada i njihovo pravo na kolektivno pregovaranje ignorirano. Vlade ne smiju zanemariti radnike koji su održavali naša društva na površini, a poslodavci ne bi smjeli zloupotrijebiti krizu Covid-19 kako bi izbjegli glas radnika. Socijalni dijalog i kolektivno pregovaranje ključni su mehanizmi za upravljanje tranzicijom. Sada je vrijeme da kolektivno pregovaranje vratimo u središte političke agende EU-a i država članica.
