U travnju ove godine usvojen je Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026., preko kojega će Hrvatskoj biti dostupno ukupno 6,3 milijuna eura bespovratnih sredstava. Riječ je o dokumentu u kojem su pobrojane mjere, projekti i reforme koje Hrvatska planira provesti u razdoblju od 2021. do 2026. godine, a koji je Hrvatska trebala usvojiti kako bi iskoristila dio sredstava osiguranih Mehanizmom za oporavak i otpornost. Naime, pandemija uzrokovana koronavirusom, koja je 2020. iznenada pogodila svijet, pa tako i Europu, izazvala je najveću gospodarsku krizu još od doba Drugog svjetskog rata. Kako bi države članice Europske unije što prije izišle iz te situacije i stvorile temelje za još otpornija društva i održivija gospodarstva, Europska komisija, Europski parlament i europski lideri u veljači 2021. postigli su dogovor o uspostavi posebnog Mehanizma za oporavak i otpornost. Prva je svrha tog paketa vrijednog 1,8 bilijuna eura ublažiti gospodarske i socijalne posljedice pandemije koronavirusa, ali i učiniti gospodarstvo održivijim i otpornijim, a društvo spremnije na izazove i nove prilike.
Ulaganje u gospodarstvo 26 milijardi eura
Planom oporavka predviđa se vrijednost ulaganja za komponentu gospodarstvo više od 26 milijardi kn. Dijelom se komponenta odnosi na direktne poticaje poduzetništvu, primjerice, na jačanje konkurentnosti i zelenu tranziciju, inovacije, nove tehnologije i internacionalizaciju poslovanja. Također, predviđene su investicije za razvoj održivog, inovativnog i otpornog turizma kao jednog od trenutno najpogođenijih sektora.
Mjera za oporavak tržišta rada
S obzirom na to da je smanjenje gospodarske aktivnosti poduzeća, potrošnje i ulaganja uslijed udara pandemije pogodilo tržište rada i ugrozilo radna mjesta, raspoloživ dohodak i socijalnu sigurnost građana, u Planu su predložene mjere koje su usmjerene i prema nastavku ulaganja u očuvanje radnih mjesta i prema jačanju otpornosti gospodarstva kroz aktivne mjere zapošljavanja.
U Planu oporavka i otpornosti predložene su reforme i povezana ulaganja kojima je cilj poticanje cjeloživotnog učenja i usavršavanja radnika kako bi se mogli prilagoditi novim izmijenjenim okolnostima na tržištu rada. U cilju zadržavanja radnika na tržištu, te povećanja zaposlenosti i privlačnosti hrvatskog tržišta rada, predložene mjere uključuju i moderniziranje zakonodavnog okvira. Njima će se promicati kvalitetna radna mjesta, zapošljavanje na neodređeno i inovativne oblike rada, te pridonijeti i boljem usklađivanju privatnog i poslovnog života radnika.
Planom oporavka i otpornosti predložene su mjere za unaprjeđenje sustava socijalne zaštite radi smanjivanja rizika od siromaštva i socijalne isključenosti, gdje se posebna pozornost posvećuje razvoju i dostupnosti socijalnih usluga za posebno osjetljive skupine. Posljedice pandemije izazov su i za umirovljenike te se predloženim mjerama osigurava nastavak mirovinske reforme radi postizanja adekvatnosti mirovina te stabilnosti mirovinskog sustava.
Za unaprjeđenje mjera zapošljavanja te modernizaciju zakonodavnog okvira za tržište rada planirano je izdvajanje 1,43 milijarde kuna od ukupnog iznosa. Prijedlog Plana ima cilj da Hrvatska do 2024. godine dosegne opću stopu zaposlenosti od 70 posto i to kroz uvođenje dodatnih mjera Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, za zapošljavanje u sklopu zelene i digitalne transformacije, jačanje mjera za zapošljavanje osoba u nepovoljnom položaju na tržištu rada, uvođenje sustava vaučera za obrazovanje te unaprjeđenje radnog zakonodavstva.
22,6 milijuna eura za unaprjeđenje mirovinskog sustava
Uz ulaganja u tržište rada, 22,6 milijuna kuna ići će na unaprjeđenje mirovinskog sustava kroz povećanje adekvatnosti mirovina. Nastavno na nedavno predstavljeni Akcijski plan unaprjeđenja socijalnog sustava, 628,7 milijuna kuna predviđeno je za sustav socijalne skrbi, uz pomoć kojih će se raditi na smanjenju rizika od siromaštva i socijalne isključenosti, razviti socijalne usluge za posebno osjetljive skupine i povećati njihovu dostupnost.
Prevencija institucionalizacije korisnika kroz razvoj usluga u zajednici, pogotovo u području udomiteljstva, veća transparentnost i adekvatnosti socijalnih naknada, poboljšanje usluga za starije kroz izgradnju sedam novih centara za starije osobe te informatizacija sustava samo su neki od ciljeva Plana namijenjenog za razdoblje do 2026. godine.
