Izglasan Zakon o radu
Za novi ZOR glasovalo je 79 zastupnika. Protiv su bili Silvano Hrelja iz HSU-a i Daniel Srb iz HSP-a, dok su zastupnici iz SDP-a, HNS-a, IDS-a i nezavisni Dragutin Lesar napustili sabornicu nazvavši zakon “antiradničkim”.
Prihvaćen je vladin amandman po kojem poslodavac trudnici ne smije odrediti noćni rad, osim ako to sama zatraži i ako je s tim suglasan ovlašteni liječnik. Iako su prihvatili vladin amandman o zabrani noćnog rada trudnicama, SDP-ovci su takvo rješenje nazvali alibi-amandmanom.
Amandman ne popravlja bitno Zakon o radu, nego daje priliku SDSS-u koji se pobunio, jer je za donošenje ZOR-a trebalo 77 ruku. Vlada je donijela ovaj amandam zbog mira u koaliciji. Saborska većina u srijedu je odbila gotovo sve od 92 oporbena amandmana, te je glasovanje odgođeno za petak.
Klubovi SDSS-a i nacionalnih manjina zatražili su dodatne konzultacije s Vladom, kako bi se moglo razmotrite neke od amandmana. Posebno je izdvojen amndman da se rad ne određeno vrijeme, umjesto na tri, ograniči na jednu godinu. U međuvremenu je, očito, SDSS odustao od tog amandmana.
Donošenje ZOR-a trebalo bi stvoriti pretpostavke za zatvaranje 19. pregovaračkog poglavlja “Socijalna politika i zapošljavanje”.
Nakon gotovo 18 mjeseci rada na novom Zakonu o radu, Hrvatski sabor je 4. prosinca 2009. godine izglasao novi Zakon o radu (dalje u tekstu: ZOR), koji donosi mnoge promjene, posebice kada je riječ o radnom vremenu, odmorima i dopustima. Iako je u srpnju prošle godine Vlada RH najavila značajnije izmjene ZOR-a, koje se nisu odnosile samo na usklađivanje s pravnom stečevinom EU-a, ZOR je u ovoj fazi izmijenjen samo u dijelovima u kojima je bilo nužno uskladiti ga s pravnom stečevinom Europske unije, tj. u dijelu koji se odnosi na radno vrijeme, godišnje odmore, kolektivno otpuštanje radnika, nepuno radno vrijeme, ugovor o radu na određeno vrijeme, roditeljski dopust i uređenje sudjelovanja radnika u odlučivanju u multinacionalnim kompanijama. U ostalom dijelu ZOR je ostao neizmijenjen.
Veći standard nekih prava radnika
Iako sindikalne središnjice nisu u potpunosti zadovoljne s novim ZOR-om, posebice iz razloga što nisu prihvaćeni prijedlozi središnjica u dijelu koji se odnosi na rad na određeno vrijeme, raspored radnog vremena i preraspodjelu radnog vremena, činjenica je da su se, zbog usklađivanja s pravnom stečevinom, koja radnicima priznaje veća prava u usporedbi s dosadašnjim ZOR-om, pojedina prava radnika poboljšala i unaprijedila. S obzirom da će se u predstojećim brojevima Grafičara detaljnije razrađivati pojedini instituti, u nastavku ćemo iznijeti samo ključne izmjene ZOR-a, na koje bi radnicima željeli skrenuti pažnju.
1. Radno vrijeme
Novim ZOR-om radno vrijeme je uređeno na fleksibilniji način. Naime, ZOR-om se uređuje sljedeće:
o Prvi puta se uvodi definicija radnog vremena, uz napomenu da će se vrijeme dežurstva uračunavati u radno vrijeme, ali ne i vrijeme pripravnosti. Ujedno postoji obveza da se vrijeme pripravnosti, kao i visina naknade za istu, moraju urediti kolektivnim ugovorom.
o Redovno radno vrijeme i dalje iznosi 40 sati tjedno. Kod smjenskog rada može imati odstupanja tako da u pojedinim tjednima traje do 48 sati, no unutar 4 mjeseca mora se nivelirati na prosjek od 40 sati tjedno.
o Ograničenje prekovremenog rada na 8 sati tjedno, 32 sata na mjesečnoj razini i 180 sati na godišnjoj razini.
1.1.Raspored radnog vremena
o raspored i organizacija radnog vremena uređuju se na način da se poslodavcu omogućava da radnicima koji rade u smjenama nejednako rasporedi radno vrijeme po tjednima, na način da više ne postoji obveza da radnik radi 40 sati tjedno, a da mu se svi sati iznad punog radnog vremena obračunavaju i plaćaju kao prekovremeni sati, već će poslodavac moći, u slučaju da raspored radnog vremena nije utvrđen propisom, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim s radničkom vijećem ili ugovorom o radu, odlučiti o rasporedu radnog vremena na način da se puno ili nepuno radno vrijeme utvrđuje kao prosječno radno vrijeme u 4 mjeseca, s time da radnik neće smjeti raditi duže od 48 sati tjedno, niti odstupanje od punog radnog vremena može biti više od 12 sati mjesečno. Dakle, biti će moguće da se raspored radnog vremena radnicima odredi na način da jedan tjedan rade 48 sati, drugi 46, treći 35 itd., uz poštivanje spomenutih ograničenja broja sati rada u tjednu i mjesecu, uz uvjet da se poštuje prosjek od 40-sati tjedno u 4 mjeseca. Takva mogućnost rasporeda radnog vremena pogodovat će poslodavcima s obzirom da u takvom slučaju rasporeda radnog vremena u tjednu, kada radnik bude radio više od 40 sati tjedno, ostatak sati mu se neće plaćati kao prekovremeni rad, s obzirom da bi radnik u nekom drugom tjednu morao raditi manje od 40 sati tjedno, kako bi se ispoštovao prosjek od 40 sati tjedno u 4 mjeseca. Pri tome valja istaknuti da će poslodavac biti dužan radnika obavijestiti o rasporedu ili promjeni rasporeda radnog vremena najmanje 7 dana unaprijed, i za razliku od ranijeg ZOR-a, poslodavac će odgovarati za najteži prekršaj ukoliko se ne bude pridržavao te obveze.
o Ujedno valja napomenuti da će ministar biti dužan najkasnije do srpnja 2010. godine donijeti Pravilnik o evidenciji radnog vremena, pa će poslodavci biti dužni voditi urednu evidenciju radnog vremena. U slučaju spora između radnika i poslodavca u vezi evidencije radnog vremena teret dokazivanja na sudu biti će na poslodavcu, što također predstavlja novinu u novom ZOR-u.
1.2. Iznimke u reguliranju radnog vremena
o Uvodi se mogućnost ograničenja u primjeni odredbi ZOR-a u dijelu kojima se regulira radno vrijeme, s obzirom na položaj radnika ili djelatnost (pa je tako predviđena mogućnost da se kolektivnim ugovorom u uslugama vezanima za tisak, radio, televiziju, kinematografiju itd. urede iznimke od primjene odredbi o dnevnom i tjednom odmoru iz ZOR-a), a prijedlogom su obuhvaćena ograničenja za radnika koji je kao rukovodno osoblje ovlašten voditi poslove poslodavca, i koji samostalno donosi odluke o organizaciji rada i poslovanja poslodavca, na radnika člana obitelji poslodavca fizičke osobe koji s njim živi u zajedničkom kućanstvu i koji u radnom odnosu za njega obavlja određene poslove, te na radnike na pomorskim ribarskim plovilima. Te radnike poslodavac može kroz posebne ugovore izuzeti od primjene odredbi ZOR-a kojima se uređuje stanka, dnevni i tjedni odmor, tj. s tim radnicima može kroz ugovore o radu na drugačiji način regulirati radno vrijeme tim radnicima.
1.3. Preraspodjela radnog vremena
o Skraćuje se broj sati rada radnika u godišnjoj preraspodjeli radnog vremena. Naime, prema ranijem ZOR-u radnici su u godišnjoj preraspodjeli radnog vremena mogli raditi najduže 52 sata tjedno, odnosno kolektivnim ugovorom je bilo moguće povećati broj sati i na 60 sati tjedno. Prema novom ZOR-u, radnici će u preraspodjeli moći raditi najduže 48 sati tjedno, ali kolektivnim ugovorom može biti ugovorena mogućnost rada duljeg od 48 sati tjedno, ali ne više od 56 sati tjedno. U slučaju da u kolektivnom ugovoru postoji takva mogućnost, poslodavac će morati od svakog radnika individualno tražiti pisanu suglasnost da radnik pristaje raditi dulje od 48 sati tjedno u preraspodjeli radnog vremena. Valja naglasiti da će radnici imati pravo odbiti poslodavca, te ne pristati na rad dulji od 48 sati tjedno, i u tom slučaju neće smjeti zbog toga snositi štetne posljedice.
1.4. Noćni i smjenski rad/radnik
o Po prvi puta se uvodi definicija noćnog radnika, rada u smjenama i smjenskog radnika s propisanim obvezama poslodavca prema noćnim i smjenskim radnicima u dijelu koji se odnosi na zaštitu zdravlja sigurnosti tih radnika. Tako će primjerice, poslodavac biti dužan noćnim radnicima (radnici koji prema rasporedu radnog vremena redovito tijekom jednog dana rade najmanje tri sata u vremenu noćnog rada, odnosno koji tijekom kalendarske godine rade najmanje trećinu svog radnog vremena u vremenu noćnog rada) osigurati zdravstvene preglede najmanje jednom godišnje o svom trošku.
2. Odmori i dopusti
o Povećava se vrijeme trajanja tjednog odmora, s dosadašnjih 24, uzastopna sata na 36 uzastopnih sati. Za radnike koji rade u smjenama, kao i u slučaju iznimaka o kojima je bilo riječi u točki 1.2., ne mora važiti navedeno pravilo.
o Utvrđuje se pravo radnika na godišnji odmor u najkraćem trajanju od 4 tjedna, pri tome se ne definira uračunava li se subota, ili ne (jednostavno će se brojati tjedni). U slučaju prestanka radnog odnosa, radnici više neće imati mogućnost prenošenja neiskorištenog godišnjeg odmora kod drugog poslodavca, već će godišnji odmor morati u potpunosti iskoristiti kod bivšeg poslodavca, ili u slučaju da to nije moguće poslodavac će im biti dužan isplatiti naknadu za neiskorišteni godišnji odmor. Novost je ujedno i u tome da će radnici koji su prekinuli koristiti godišnji odmor, ili ga nisu koristili u godini u kojoj su ga stekli zbog bolesti ili rodiljnog dopusta, imati pravo iskoristiti do 30. lipnja iduće godine, čak i ako nisu u godini koja prethodi godini u kojoj su se vratili na rad radili najmanje 6 mjeseci.
3. Nepuno radno vrijeme
o Uvodi se zabrana moguće kumulacije ugovora o radu u nepunom radnom vremenu čije bi ukupno trajanje bilo duže od punog radnog vremena.
o Utvrđuje se pravo radnika koji puno radno vrijeme ostvaruju temeljem dva ili više ugovora o radu s nepunim radnim vremenom, da pristanu na preraspodjelu radnog vremena, te primjena odredbi o prekovremenom radu na takvog radnika.
4. Rad na određeno vrijeme
o Ograničava se mogućnost zaključivanja ugovora o radu na određeno vrijeme, na način da se vremenski ograničava trajanje radnog odnosa radnika zaposlenog na određeno vrijeme, pa se radni odnos s tim radnikom može zasnovati najduže na tri godine, neovisno o činjenici je li poslodavac s radnikom zaključio uzastopne ugovore na određeno vrijeme za obavljanje istih ili različitih poslova. Prema ranijoj odredbi ZOR-a ograničenje od tri godine odnosilo se na zapošljavanje na istim poslovima, pa je po završetku trogodišnjeg razdoblja poslodavac imao mogućnost zaključiti uzastopni ugovor o radu na određeno vrijeme i protekom roka od tri godine, pod uvjetom da se novi ugovor o radu na određeno vrijeme zaključio za obavljanje drugih (različitih) poslova.
o Uvela se zabrana diskriminacije (nejednakog postupanja) prema radnicima zaposlenima na određeno vrijeme, te je u tome smislu utvrđena definicija radnika s kojim se moraju uspoređivati uvjeti rada radnika zaposlenog na određeno vrijeme kako bi se utvrdila mogućnost nejednakog postupanja/diskriminacije radnika zaposlenog na određeno vrijeme.
5. Maloljetni radnici
o Uvedene su brojne odredbe o radu maloljetnih radnika, u dijelu koje se odnose na ograničenje radnog vremena i zaštitu njihovog zdravlja i sigurnosti.
6. Kolektivno otpuštanje radnika
o Uređen je institut kolektivnog viška radnika kroz propisan postupak koji obuhvaća savjetovanje s radničkim vijećem kojem treba dostaviti sve podatke kao i kriterije i uvjete otkazivanja (stimulativne otpremnine i sl.), izradu programa zbrinjavanja viška radnika, dostavu programa radničkom vijeću i nadležnoj javnoj službi zapošljavanja te mogućnost navedene službe da zbog opravdanih razloga naloži odgodu otkazivanja za najduže tri mjeseca.
o Produljen je rok nastupa pravnih posljedica kolektivnih viškova sa osam na trideset dana, uz obvezu nadležne javne službe za zapošljavanje, da u tom roku pokuša mjerama aktivne politike zapošljavanja zaposliti radnike obuhvaćene programom.
7. Zaštita trudnica i dojilja
o Povećana je zaštita zdravlja trudnica i dojilja na radu i uređeno je pravo povratka na rad nakon korištenja roditeljskih prava sukladno posebnom propisu,
o Uređen je odnos radnika i poslodavca s obzirom na način i postupak korištenja roditeljskih prava (radnik koji u tijeku korištenja prava na rodiljne i roditeljske vremenske potpore sukladno posebnom zakonu, namjerava mijenjati način korištenja tog prava ili namjerava ponovno uspostaviti neiskorišteno pripadajuće pravo, dužan je o tome obavijestiti poslodavca sukladno posebnom zakonu), kao i mogućnost poslodavca da odgodi početak korištenja prava za najduže trideset dana.
8. Proširenje kolektivnog ugovora
o Zadržana je mogućnost proširenja primjene kolektivnog ugovora uz propisivanje uvjeta/kriterija pod kojima može doći do takvog proširenja, čime se sprečava mogućnost proširenja nereprezentativnog (pa i tzv. „kućnog“) kolektivnog ugovora .
9. Radna knjižica
o Ukida se institut radne knjižice koja predstavlja administrativnu prepreku slobodi kretanja radnika, uz propisivanje prijelaznog razdoblja. Ista danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji prestaje biti javna isprava i neće se više izdavati. Izdane radne knjižice zadržale će dokaznu snagu u postupcima ostvarivanja prava, a biti će vraćene njihovim vlasnicima odnosno radnicima.
Ujedno valja naglasiti da će agencije za privremeno zapošljavanje imati mogućnost ustupanja radnika i korisnicima u inozemstvo.
I konačno nakon 18 mjeseci natezanja sa Vladom i poslodavcima oko pojedinih otvorenih pitanja, činjenica je da je Vlada RH ipak “presjekla” u korist poslodavaca, međutim, činjenica jest da niti radnici nemaju razloga biti u potpunosti nezadovoljni. Ostaje sindikatima još mogućnost da one nepovoljnosti koje primjena ZOR-a može uzrokovati po položaj radnika, isprave kroz kolektivne ugovore, te u kolektivnim ugovorima izbjegnu mogućnost štetnog utjecaja odredbi o radnom vremenu po zdravlje i sigurnost radnika.
Nadzor nad provođenjem zakona
Vladajući tvrde kako se ne umanjuju stečena radnička prava novim Zakonom o radu hvaleći se kako je dobio prolaznu ocjenu od Europske komisije jer je u potpunosti usklađen s direktivama EU.
Rad na određeno vrijeme, istina je, među najvećim je prijeporima socijalnih partnera, a novi ministar pojašnjava kako prema novom zakonu poslodavac mora dokazati da ima objektivan razlog za sklapanje ugovora na određeno, dok će se svaka zloupotreba tretirati kao teži prekršaj.
I najbolji zakon o radu, mrtvo je slovo na papiru ako država nema nadzor nad njegovim provođenjem. Da bi se proveo redoviti nadzor u samo jedan posto poduzeća sa 134 inspektora rada, koliko ih ima u Državnom inspektoratu, svaka bi tvrtka došla na red svakih 14 godina.
