Na svojoj posljednjoj sjednici u listopadu ove godine Hrvatski sabor je usvojio izmjene i dopune Zakona o trgovačkim društvima kojima se uz mnoge druge novine uvodi i novina da dionička društva više ne moraju zakonski imati nadzorne odbore.
U Hrvatskoj se, do posljednjih izmjena i dopuna Zakona o trgovačkim društvima primjenjivao dualistički sustav upravljanja dioničkim društvima (nadzorni odbor i uprava društva), dok u državama članicama Europske unije u pogledu ustroja dioničkog društva prevladava korištenje monističkog sustava (samo uprava društva) bilo kao jedinog dopuštenog ili kao mogućnosti izbora između dualističkog i tog sustava.
Izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima u hrvatsko se pravno uređenje dioničkog društva uveo monistički ustroj organa društva, čime se Republika Hrvatska pridružila većini država članica Europske unije koje omogućuju primjenu monističkog ustroja organa dioničkog društva bilo kao jedine mogućnosti bilo kao mogućnosti izbora između dva ponuđena rješenje. Hrvatska će nakon ove dopune Zakona o trgovačkim društvima biti među zemljama koje daju slobodu izbora između dva modela ustroja dioničkog društva. Izbor između ponuđenih mogućnosti ustroja u potpunosti je slobodan i društvo ga čini statutom.
Društva bez nadzornih odbora
Izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima uvelo se razlikovanje između izvršnih i neizvršnih direktora što do sada kod nas nije bilo slučaj, jer su osobe koje obavljaju funkciju nadzora članovi nadzornog odbora a one koje vode poslove društva članovi njegove uprave koje se naziva direktorima. Riječ je o striktnoj podjeli nadležnosti između dva spomenuta organa društva. Tako će i ostati u društvima koja se opredijele za dualistički sustav ustroja organa društva, dok će u onima s monističkim sustavom ta razlika biti jasno određena, iako izvršni direktori mogu biti i članovi upravnog odbora. Po naravi monističkog sustava ustroja isti organ društva nadležan je odlučivati o bitnim stvarima vođenja poslova društva i nadzirati kako se ti poslovi vode, imenovati i opozivati imenovanje izvršnih direktora i u odnosu na njih zastupati društvo. Stoga se zakonom jasno razrađuju nadležnosti upravnog odbora i izvršnih direktora i predviđa takav pravni režim kojim se onemogućava da izvršni direktori sudjeluju u donošenju odluka upravnog odbora i poduzimanju pravnih radnji koje se tiču njih samih kako bi se izbjegao sukob interesa pa i kada je riječ o interesu samo nekoga od njih.
Prema mišljenju pravnih stručnjaka može se očekivati da će većina dioničkih društava, osobito onih koji nisu u vlasništvu države, iskoristiti ovu zakonsku mogućnost izbora i opredijeliti se za upravljanje s jedinstvenim upravnim odborom umjesto dosadašnjeg načina tzv. dualističkog načina upravljanja, odnosno s nadzornim odborom i upravom društva.
Bitno je ujedno naglasiti da će radnici i dalje zadržati pravo na predstavnika radnika u upravljačkom tijelu društva, pa će u onim društvima koja se opredijele za monistički sustav upravljanja, imati pravo na jednog predstavnika radnika u Upravi društva, kao što je to do sada bio slučaj s pravom na predstavnika radnika u nadzornom odboru, sukladno postojećim odredbama Zakona o radu.
