Sve oko nas puno je različitih frekvencija i vibracija. Neke frekvencije možemo vidjeti (svjetlosne valove), čuti (zvučne valove), ili pak osjetiti. Postoje i druge frekvencije, npr. raspoloženje kolega oko nas, koje ne možemo vidjeti golim okom, ali ih također možemo osjetiti!
S nekim frekvencijama susrećemo se svaki dan – to su buka u tvornici ili uredu, šum transporta u centru grada, zujanje hladnjaka i računala u kući.
Na buku smo se već gotovo potpuno navikli jer je čujemo u svakom godišnjem dobu – zimi je to struganje snijega s automobila ili pločnika, a na proljeće su to kosilice ili miješalice u dvorištu. Koliko je glasnoća zvuka bitna, pokazano je raznim istraživanjima, npr. djelovanje glazbe na biljke, koje su proučavali znanstvenici. Pod utjecajem klasične glazbe biljke bi lijepo rasle i cvale, a pod utjecajem žestoke glazbe, neke bi se sušile. Fascinantno, zar ne?
Sve te frekvencije koje naše tijelo i um primaju, utječu na nas na razne načine. Određena buka može nam donijeti mir i olakšanje, dok će druga izazvati ljutnju i agresiju. Od toga da ne možemo telefonirati u miru jer svi oko nas viču, do toga da iz kafića koji je preko puta našeg ureda ne možemo jasno razmišljati jer nam odvlači pažnju.
Određeni poslovi kao što su, npr., poslovi u građevinarstvu, rad u šumi, hitne intervencije na cestama, dalekovodima i plinovodima, održavanje prometnica, moraju se obavljati na otvorenom i u zimskom dijelu godine, u nepovoljnim klimatskim uvjetima, pri niskim temperaturama, uz vjetar i padaline. Rad u hladnim uvjetima uzrokuje smanjenje mentalnih i fizičkih sposobnosti, nižu učinkovitost, zdravstvene tegobe te veći rizik od ozljeda na radu i bolesti u svezi s radom.
Ipak, većina nas na radnom mjestu kao najveći negativni faktor trpi buku. U najblažem obliku, to je žamor kolega, a i to može iznimno loše utjecati na nas.
Zbog buke postajemo gluplji
Posljedice djelovanja buke na ljude:
1. Nagluhost i gluhoća (poremećaji u razumijevanju i komunikaciji)
2. Neurovegetativne reakcije (hipertenzija, endokrinološki i poremećaji metabolizma)
3. Umor i psihičke reakcije (razdražljivost)
4. Smanjenje radne i životne sposobnosti.
Buka razine preko 60 dB(A) neizravno djeluje na podraživanje simpatičkog dijela autonomnog živčanog sustava, dolazi i do povišenog tonusa simpatikusa koji izaziva ubrzani rad srca, porast krvnog tlaka, ubrzano disanje, pojačano znojenje, poremećaj u radu probavnih organa, osobito crijeva, poremećaj funkcije žlijezda s unutarnjim izlučivanjem, pa i nagle kontrakcije mišića.
Iako je tehnologija sa sobom donijela i povećanje produktivnosti ljudskoga rada, ona nosi sa sobom i određene rizike za zdravlje čovjeka, što opet može utjecati na smanjenje radne učinkovitosti.
Zbog prebivanja na mjestima koja su puna buke, postajemo uznemireni. Takvi zvukovi će povući našu svjesnost dolje – razmišljat ćemo na vrlo ograničen način. Mogu degradirajuće utjecati na naš um, tako da ćete na kraju htjeti samo zapaliti cigaretu ili otići na kavu, usred posla koji radite. Odjednom pauze počinju biti duže i sve vam se više „ne da” raditi.
Budući da efikasnost neke organizacije ovisi o radnoj učinkovitosti svakog njenog djelatnika, važno je da poduzetnici prepoznaju priliku za povećanje efikasnosti svoje organizacije u tom segmentu organizacije rada i proizvodnih procesa. Rad u uvjetima prekomjerne buke ozbiljan je problem koji predstavlja prijetnju ne samo fizičkom, nego i mentalnom zdravlju zaposlenika.
Buka se može opisati kao bilo koji neželjeni zvuk, koji nas uznemiruje ili iritira. Ulična buka predstavlja faktor uznemiravanja u uredima, školama, domovima, zato što rad u tim ustanovama zahtijeva koncentraciju i razumijevanje govora, stoga i niska razina buke može štetno djelovati na izvođenje rada.
Unutarnju buku tvornica proizvode strojevi, motori, glodalice, preše, tkalački strojevi, motorne pile, telefoni, pisaći strojevi, kompjuterske tipkovnice, štampači i sami radnici koji hodaju i međusobno komuniciraju. Unutarnja buka u tvornicama može biti kontinuirana ili diskontinuirana, a opseg opasnosti te buke na sluh određuje ekvivalent razine kontinuirane buke tijekom razdoblja od osam sati, koliko traje jedna smjena.
U idealnim uvjetima, printeri, kopirke i ostali bučni strojevi bili bi u drugoj sobi, no, naravno, to je rijetko slučaj, zbog čega je idealno nabaviti laserski pisač.
Tišina je katkad dobrodošla
Utvrđeno je da su radnici u tvornicama često izloženi buci koja varira, koja više otežava privikavanje i odvraća pažnju radnika s posla od jednolične buke. Diskontinuirana buka posebno negativno djeluje na radni učinak djelatnika čija je aktivnost poluautomatizirana ili zahtijeva koncentraciju, mišljenje i druge mentalne funkcije. No i jednolična buka može negativno djelovati na rad, jer dolazi do smanjenja osjetljivosti središnjeg živčanog sustava, što rezultira pospanošću i usporenošću. U rijetkim slučajevima i u određenim okolnostima, kao kad je rad dosadan, buka može čak pozitivno djelovati na radni učinak jer maskira te ometače.
Rezultati su pokazali da se prilikom smanjenja buke za oko 25 dB dobilo do 50% manje neispravnih proizvoda. Isto tako dobiveno je povećanje proizvodnje od oko 30% na jednoj proizvodnoj traci uslijed smanjenja buke od 20 dB, a u daktilografskom uredu dobiveno je 30% manje tiskarskih grešaka kada se razina buke smanjila za oko 25 dB.
Nemecek i Grandjean istraživali su efekte buke u petnaest ureda otvorenog tipa, tako da je u svakom uredu mjerena razina buke. Radnici su se najviše žalili na buku uzrokovanu razgovorom, odnosno više sadržajem razgovora nego glasnoćom (46%) – a to je ona buka koju danas trpi većina zaposlenika.
Sljedeći po redu su uredski strojevi (25%), telefon (19%), dolaženje i odlaženje drugih radnika (7%) i vanjska buka (3%). Iz toga se može zaključiti da je umjerena razina buke prihvatljiva jer maskira konverzaciju drugih radnika.
Laird je ispitivao utrošak energije tijekom rada daktilografa. 70% više energije utrošeno je radeći u odnosu na mirovanje, a 30% više energije utrošeno je na rad u buci u odnosu na rad u tišini. Ispitanici su izvijestili o povećanju nervoze za vrijeme rada u buci.
Puštanje glazbe za vrijeme rada ima različit utjecaj na povećanje proizvodnje, ovisno o vrsti posla i smjene u kojoj se radi. Neka istraživanja (Wyatt i Langsom, 1937; Humes, 1941, Smith, 1947; prema Tomeković, 1978), pokazuju povećanje produktivnosti uslijed puštanja glazbe prilikom obavljanja automatiziranih poslova ili onih koji ne zahtijevaju posebnu pozornost.
S druge strane, McGehee i Gardner (1949; prema Tomeković, 1978), upozoravaju kako glazba može biti faktor odvraćanja pažnje i uzrok smanjenja potrebne komunikacije radnika u poslovima koji zahtijevaju koncentraciju, razmišljanje i suradnju. Maier (1955; prema Tomeković, 1978), također upozorava da glazba na opasnom radnom mjestu može povećati broj nesreća, odvlačenjem pažnje i smanjenjem opreznosti radnika.
U stadiju planiranja treba predvidjeti i po mogućnosti eliminirati sve izvore buke. To se odnosi i na urede gdje bi trebalo izbjegavati bučne printere, ventilatore i tipkovnice, te na radne prostorije s proizvodnim trakama gdje se ne bi smjeli koristiti alati i strojevi koji izazivaju buku ili prasak.
Buka je ozbiljan problem koji ugrožava prije svega metalno i fizičko zdravlje ljudi, smanjuje radni učinak, povećava postotak utroška energije na rad. Smatra se da prekidi ili razdoblja relevantne tišine mogu smanjiti rizik od oštećenja sluha. Poslodavac treba smanjenje buke promatrati kao korist koju će ostvariti kroz veću produktivnost djelatnika, manje izostanaka djelatnika zbog bolovanja. Ne treba zanemariti niti važnost većeg zadovoljstva djelatnika uvjetima rada, koji će imati na umu da se njihov šef brine o njima.
Negativni utjecaji na poslu
Buka nije jedini problem jer na radni elan izrazito utječu i loše osvjetljenje, prljavština (poput neopranog posuđa, npr., koje netko drugi ostavi na vašem stolu, pa do toga da pod nije očišćen, neobrisana prašina), previsoka ili preniska temperatura (klima i grijanje), te na kraju, kolege s kojima radimo.
Što se tiče temperature na nekom radnom mjestu, na to ne utječe samo ona u zraku, već i brzina strujanja zraka i vlažnost. Sva tri elementa utječu na individualni osjećaj hladnoće i na mehanizme koji reguliranu toplinsku ravnotežu u tijelu. Kad je tijelo izloženo hladnoći, mozak potiče mehanizme koji dovode do sužavanja krvnih žila na periferiji tijela, smanjenja znojenja i dodatnog stvaranja topline nevoljnim kontrakcijama mišića, odnosno drhtanjem. S druge strane, kad nam je pretoplo, postajemo nesnosno živčani jer si ne možemo pomoći.
Zbog toga je dobro slojevito se oblačiti, koje god da je godišnje doba u pitanju.
Utjecaj kolega definitivno je nešto na što najteže možemo utjecati. Loše raspoloženje nesvjesno se prenosi s jednog člana tima na drugog. Kad je netko danima loše volje, vi ne samo da preuzimate njegovo raspoloženje, već preuzimate i njegove zadatke! Ne da vam se čekati da vidite hoće li se sve stići na vrijeme, zbog čega se događa da radite dvostruki posao. To je jedna od najgorih posljedica za naše radno mjesto jer će, osim stresa, pojačati i našu frustriranost.
Statistike kažu da je svaki četvrti zaposlenik ljutit i nervozan na radnome mjestu, a najčešći uzrok ljutnje su konflikti sa suradnicima, a da biste ih izbjegli, tijekom razgovora pridržavajte se provjerenog pravila “jedne trećine govora i dvije trećine slušanja”. Pristojnost, razumno ponašanje i kompromis tri su osnovna preduvjeta dobrih odnosa i čvršćih veza među suradnicima. Kako bi izgradnja kolegijalnih odnosa išla glatko, izbjegnite škakljive teme poput politike, a tematiku razgovora
zadržite u sigurnoj “neutralnoj” zoni. Barem pokušajte.
Kako si pomoći
U svakom slučaju, kad ste suočeni s negativnim faktorima poput ovih, dobro je napraviti nešto od sljedećeg:
1. Duboko disanje – svi programi u svijetu koji se bave upravljanjem stresa (medicinskog ili nekog drugog područja), uključuju duboko disanje kao najjednostavniji i najjeftiniji način regeneracije.
2. Promijenite mjesto na kojem se nalazite – čak i da samo odete do hladnjaka ili do aparata za vodu.
3. Smijte se na glas – otiđite do WC-a, smijeh je vrlo jednostavan način za otpuštanje napetosti.
4. Slušajte umirujuću glazbu, zatvorite oči, barem na nekoliko minuta.
5. Vizualizirajte sebe kako se opuštate na nekom omiljenom mjestu, uključite sve mirise, zvukove i upijte ih u sebe.
6. Pogledajte neki inspirativni film, s puno smirujućih boja poput zelene ili svijetlo plave (da bude barem neke koristi od lančanih mailova).
7. Izađite, zapalite cigaretu (ako morate), uzmite čokoladu ili kavu (kofein ipak potiče bolje raspoloženje ako nije pretjeran).
Vrlo je važno da shvatite kako vaše negativno raspoloženje i niža radna efikasnost, mogu biti posljedica vanjskih negativnih čimbenika iz vaše neposredne radne okoline. Ako je moguće, djelujte, eliminirajte ili umanjite te negativne čimbenike, a u svakom slučaju, budite ih svjesni.
