Vlada Republike Hrvatske je uputila obavijest predsjedniku Hrvatskoga sabora da Vlada RH, kao predlagač, povlači novi Zakon o radu iz procedure, koji je još 19. prosinca 2008. godine uputila u Hrvatski sabor na usvajanje po hitnom postupku.
Nakon upućivanja ZOR-a u Hrvatski sabor, Vlada je ujedno zatražila socijalne partnere da do trenutka kada bi Hrvatski sabor raspravljao o Nacrtu prijedloga Zakona o radu (što znači da su socijalni partneri imali oko tri tjedna za dogovor), pokušaju još jednom raspraviti otvorena pitanja. Vlada RH je obećala da će sva ona pitanja, oko kojih se suglase socijalni partneri, Vlada prihvatiti i predložiti u obliku amandmana na prijedlog Zakona o radu.
Kako se radi o značajnom Zakonu, koji utječe na daljnji razvoj radnih odnosa u Hrvatskoj, i temeljnom zakonu u pogledu uređenja uvjeta rada u Hrvatskoj, sindikati su zatražili od Vlade RH da se Zakon u parlamentu usvaja po redovnoj, a ne hitnoj proceduri, kako bi se oko tako važnog zakona otvorila javna rasprava i kako bi se građani imali vremena upoznati s promjenama koje bi Zakon donio, ali i kako bi se u međuvremenu poradilo na jačanju administrativnih kapaciteta države koji imaju značajnu ulogu u pravilnoj i kvalitetnoj primjeni Zakona u praksi. Vlada RH nije prihvatila takav zahtjev sindikalnih središnjica, te je ustrajala na hitnoj proceduri, uz pritisak socijalnih partnera da pokušaju iznaći kompromis.
HUP se nije držao dogovora
U razdoblju koje je socijalnim partnerima bilo na raspolaganju za postizanje dogovora sindikalne središnjice su s predstavnicima Hrvatske udruge poslodavaca održale nekoliko sastanaka, iz kojih je bilo moguće zaključiti da se pregovori odvijaju u dobrom smjeru (iako su najspornija pitanja i dalje ostala otvorena).
Dana 9. veljače 2009. godine održan je sastanak predstavnika sindikalnih središnjica i Hrvatske udruge poslodavaca, na kojem su u ime sindikalnih središnjica prisustvovali Krešimir Sever (NHS), Dragica Mišljević i Spomenka Avberšek (SSSH), te Darije Hanzalek (Matica), dok su HUP predstavljali Damir Kuštrak i Đuro Popijač.
Trebalo se razgovarati o mogućnostima konsenzusa socijalnih partnera oko još otvorenih instituta prijedloga novog Zakona o radu. Podsjetimo, iako je Vlada RH najavila donošenje novog Zakona o radu još u rujnu prošle godine i tada požurivala socijalne partnere u radu, ovaj postupak se otegao, a Vlada je pozvala socijalne partnere da zajednički dogovore otvorena pitanja. Novi zakon je pred Saborom, no još nije donesen, jer Vlada vjerojatno »čeka« dogovor socijalnih partnera.
No, na sastanku predstavnici HUP-a izvijestili su sindikate da na temelju odluke Vijeća članova, koje upravlja njihovim radom, HUP ipak ne bi pregovarao o otvorenim pitanjima, te da je njima prihvatljiv Prijedlog Zakona o radu koji se nalazi u Saboru. Ovo je veliki zaokret u stavovima HUP-a, jer se do jučer činilo da su spremni pregovarati o otvorenim pitanjima, od kojih najviše pažnje zaokuplja problematični rad na određeno vrijeme.
Na Vladi je bilo da odluči, jer sindikati ostaju pri svojim zahtjevima. Nedugo nakon toga Vlada je povukla Zakon iz saborske procedure. To je još jedna od kontradiktornosti u njezinom radu, jer je upravo Vlada požurivala donošenje novog Zakona o radu, a on sada već tri mjeseca čami u saborskoj proceduri.
Sporni instituti
Na kraju, da podsjetimo samo na neke sporne institute Zakona o radu, zbog kojih je on sindikatima neprihvatljiv:
Sindikati su prvenstveno nezadovoljni Zakonom o radu zbog sljedećih razloga:
– uvodi se fleksibilizacija u uređenju organizacije radnog vremena na štetu radnika
– uvodi se individualizacija u uređenju radnih odnosa, čime su radnici oštećeni, jer kao slabija strana u radnom odnosu, neće biti u mogućnosti ugovarati povoljnije uvjete rada, već će morati pristajati na uvjete poslodavca – to loše utječe na sindikate, jer će se omogućavati da se za veliki broj ljudi ugovaraju posebni uvjeti rada kroz posebne individualne ugovore
– uvodi se tzv. »opt-out« (mogućnost rada duljeg od 48 sati) u pogledu reguliranja radnog vremena, čime se radnicima nameće obveza rada duljeg od 48 sati, što nije uobičajena praksa u državama članicama EU-a, pa je rad dulji od 48 sati tjedno ondje rijetkost, ali zato u Hrvatskoj postoji politička volja da radnici u Hrvatskoj rade i do 60 sati tjedno, i tako u razdoblju od 4 mjeseca.
Za očekivati je da će Vlada RH Zakon ponovno uputiti u proceduru u Hrvatski sabor na sljedećoj sjednici Sabora koja bi trebala početi krajem veljače ili početkom ožujka.
