Kada 2013. godine Republika Hrvatska uđe u Evropsku uniju, naše će se radnice pridružiti 45 % žena od ukupnog broja zaposlenih u EU.
Između muškaraca i žena postoje značajne razlike, koje postoje i prilikom poslova koje obavljaju, radnih uvjeta te načina koji zauzimaju u društvu.
Zbog razlika između radnika muškarca i žene radnice, postoje osobitosti koje treba uzeti u obzir:
• Žene i muškarci, obzirom na različite poslove koje obavljaju, izloženi su različitim a ponekad i istim rizicima;
• Žene i muškarci imaju različitu tjelesnu konstituciju, uključujući i reprodukciju;
• Žene i muškarci imaju različite obveze u porodici, zaposlene žene imaju uvjetno rečeno dva zanimanja – na radnom mjestu i kod kuće (domaćica).
Zato je važno, da te razlike prepoznamo i uzimamo u obzir na području sigurnosti i zdravlja na radu. Prilikom izrade procjene opasnosti važno je kod ocjene rizika uključiti i „razlike između spolova“.
Žene u Zakonu o radu i Zakonu o zaštiti na radu
Zakon o radu (1)
Zabranjena je diskriminacija osoba koje traže zaposlenje, između ostalog i na temelju spola.
Trudnica, majka s djetetom do tri godine starosti i samohrana majka s djetetom do šest godina starosti, može raditi prekovremeno samo ako dade pristanak (u pisanom obliku). Isto vrijedi i za rad u preraspodijeljenom radnom vremenu.
Poslodavac ne smije otkazati ugovor o radu ženi za vrijeme trudnoće, korištenja rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta, rada s polovicom punog radnog vremena, rada u skraćenom radnom vremenu zbog pojačane njege djeteta, dopusta trudnice ili majke koja doji dijete, te dopusta ili rada u skraćenom radnom vremenu radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju, odnosno u roku od 15 dana od prestanka trudnoće ili prestanka korištenja tih prava.
Nakon prestanka navedenih prava, poslodavac je dužan radnicu vratiti na poslove na kojima je radila prije korištenja tih prava, ili joj ponuditi druge odgovarajuće poslove, čiji uvjeti ne smiju biti nepovoljniji od prvobitnih poslova.
Zakon o zaštiti na radu (2)
Već u članku 1. zakonodavac određuje da posebno osjetljive kategorije radnika moraju biti zaštićene od onih opasnosti koje na njih štetno utječu, a to se odnosi i na zaštitu žena od rizika koji bi mogli ugroziti ostvarivanje materinstva.
Odredbama članaka 38. i 39. ukazuje se da poslodavac mora provoditi zaštitu žena na radu sukladno odredbama Zakona o radu.
Tu su navedene i zabrane rada trudnica i dojilja, na točno dređenim poslovima:
Za vrijeme trudnoće žena ne smije obavljati poslove vatrogasca, poslove koji se obavljaju na visini, poslove u nepovoljnoj mikroklimi, poslove u buci i vibracijama, poslove u povišenom atmosferskom tlaku, poslove pri kojima je izložena ionizacijskom i mikrovalnom zračenju, dimu olova i njegovih anorganskih spojeva, tetraetilolovu, parama žive i prašini živinih spojeva, prašini i dimovima mangana i spojeva, urana i njegovim spojevima, fluora i njegovim spojevima, ugljičnom disulfidu, halogenim derivatima ugljikovodika, benzenu i drugim homolozima, nitro i amino derivatima benzena, tvarima u proizvodnji i preradi umjetnih smola i plastičnih masa, pesticidima na bazi kloriranih ugljikovodika, virusima hepatitis B, herpes, cytomegalo, varicella, rubela i HIV te bakterijama listeria i toxoplazma.
Tijekom dojenja žena ne smije obavljati poslove pri kojima je izložena prašini, dimu i parama olova i njegovih spojeva, halogenim derivatima ugljikovodika i pesticidima na bazi kloriranih ugljikovodika.
Što govore posebni propisi
Pravilnik o poslovima na kojima ne smije raditi žena (3) još detaljnije utvrđuje zabranu i ograničenja odredbi članka 39. Zakona o zaštiti na radu.
Zabrana rada žene na poslovima koji zahtijevaju teško fizičko naprezanje, naročito se odnosi na poslove koji zahtijevaju ručno dizanje ili nošenje tereta težih od 15 kg.
Zabrana rada žene na poslovima u povišenom atmosferskom tlaku naročito se odnosi na poslove koji se obavljaju u kesonima.
Zabrana rada trudnice u nepovoljnoj mikroklimi, odnosi se na poslove koji se obavljaju u radnim prostorijama, u kojima je iz tehnoloških razloga mikroklima izvan standarda ili izvan fizioloških granica zbog visoke temperature i visoke relativne vlažnosti kao i na poslovima koji se obavljaju pod utjecajem hladnoće u hladnjačama.
Zabrana rada trudnice u buci odnosi se na buku razine iznad 90 dB.
Također i Pravilnik o poslovima s posebnim uvjetima rada (4) u prilogu (Popis poslova s posebnim uvjetima na radu) navedeni su uvjeti koje moraju ispunjavati radnici i rokovi za ponovnu provjeru sposobnosti radnika. Tako na primjer kod poslova u nepovoljnoj mikroklimi, pod posebnim uvjetom za spol kao kontraindikacije navedena je žena za vrijeme trudnoće. Kod poslova pri kojima je radnik izložen prašini i dimu olova i njegovih anorganskih spojeva kao kontraindikacije navodi se žena za vrijeme trudnoće i dojenja.
Praktično ostvarivanje prava trudnice i dojilje osigurano je odredbama Pravilnika o uvjetima i postupku ostvarivanja prava na stanku za dojenje djeteta, prava na dopust trudne radnice, prava na dopust radnice koja je rodila i prava na dopust radnice koja doji dijete (5).
Odredbama ovog pravilnika propisani su uvjeti i postupak ostvarivanja prava na stanku za dojenje, prava na dopust trudne radnice, prava na dopust radnice koja je rodila i prava dojilje te način obračunavanja i isplate naknade plaće za vrijeme korištenja navedenih prava.
Žena na grafičkim poslovima
Na grafičkim poslovima u tiskarama značajni broj radne snage čine žene (knjigoveški poslovi, priprema tiskovne forme, priprema CTP, otprema…).
Knjigoveški poslovi, koje pretežno obavljaju žene, odvijaju se u zatvorenoj prostoriji, pri dnevnoj ili umjetnoj rasvjeti. Posao zahtijeva često saginjanje, stajanje i prenošenje tereta. Rad se odvija, naročito u velikim knjigovežnicama, u smjenama a ponegdje i u trećoj smjeni (noćni rad). Kod rada na strojevima (strojevi za uvezivanje, šivanje, linije za uvezivanje-klamanje žicom, linije za uvezivanje lijepljenjem hrpta, linije za uvezivanje plastificiranjem, strojevi za savijanje, rezači i trorezači…) rad radnika mora biti prilagođen radnim operacijama stroja, a poslovi na linijama zahtijevaju brzinu, koncentraciju i otpornost na ponavljanje pokreta (monotonost).
Na ovim poslovima naglašeni su rizici oštećenja koštano-mišićnog sustava, pretjerane buke u radnom prostoru i povećane mogućnosti ozljeđivanja kod rada na strojevima. Od štetnosti najčešće de pojavljuje papirna prašina i mirisi ljepila. Često su i mikroklimatski uvjeti loši (neodgovarajuća temperatura zraka, vlažnost i brzina strujanja zraka).
Zbog navedenih rizika, vrlo često ove poslove žene za vrijeme trudnoće ne smiju obavljati.
Sankcije za poslodavca
Važno je znati da će poslodavac snositi sankcije ukoliko ženi za vrijeme trudnoće odnosno tijekom dojenja djeteta ne omogući korištenje svojih prava iz članka 39. Zakona o zaštiti na radu.
U tom slučaju poslodavac može biti kažnjen za prekršaj novčanom kaznom od 10.000 do 40.000 kuna, a odgovorna osoba pravne osobe kaznom od 5.000 do 10.000 kuna. U slučaju ponavljanja prekršaja kaznit će se poslodavac i odgovorna osoba pravne osobe novčanom kaznom u dvostrukom iznosu.
Svoja prava žena-radnica, ukoliko joj to ospori poslodavac, treba potražiti od povjerenika radnika za zaštitu na radu, službe odnosno stručnjaka zaštite na radu, a potom pismenom prijavom zaštitu zatražiti od Državnog inspektorata.
________________________________
Gdje naći spominjane propise (označene brojevima u zagradi):
(1) – NN 149/09., 61/11.
(2) – NN 59/96., 94/96., 114/03., 86/08., 75/09.
(3) – NN 44/96.
(4) – NN 5/84.
(5) – NN 112/11.
