Zaštita života i zdravlja radnika
Obveze poslodavca u zaštiti života, zdravlja i ćudoređa radnika sadržane su u čl. 28. ZOR-a. Detaljnije odredbe o zaštiti života i zdravlja radnika, te obveze poslodavca u organiziranju i provođenju mjera zaštite života i zdravlja uređene su Zakonom o zaštiti na radu.
Poslodavac je dužan pribaviti i održavati postrojenja, uređaje, opremu, alate, mjesto rada i pristup mjestu rada te organizirati rad na način koji osigurava zaštitu života i zdravlja radnika. Poslodavac je dužan upoznati radnike s opasnostima posla koji radnik obavlja. Poslodavac je dužan osposobiti radnika za rad na način koji osigurava zaštitu života i zdravlja radnika te sprječava nastanak nesreća. Uz obveze poslodavca u organiziranju i provođenju mjera zaštite na radu, ključna je i uloga radnika koji su se dužni pridržavati mjera zaštite na radu, od redovne uporabe zaštitne opreme, pridržavanja uputa za pravilnu uporabu sredstava rada, održavanja uređaja i postrojenja čistim itd. O mjerama u vezi sa zaštitom zdravlja i sigurnosti na radu poslodavac je dužan savjetovati se s radničkim vijećem.
Sve ove odredbe su općenite naravi, dok su detaljnije obveze poslodavca i radnika u provođenju zaštite na radu uređene Zakonom o zaštiti na radu i njegovim provedbenim pravilnicima. Specifična pitanja vezana za zaštitu na radu u grafičkoj i nakladničkoj djelatnosti mogu se pronaći u priručniku „Što radnik treba znati o opasnostima i radu na siguran način.“
1.1.2. Zaštita privatnosti radnika
Opća uredba o zaštiti podataka definira osobne podatke kao i sve podatke koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi. Takvi osobni podaci, sukladno čl. 29. Zakona o radu, smiju se prikupljati, obrađivati, koristiti i dostavljati trećim osobama samo ako je to određeno ZOR-om ili drugim zakonom ili ako je to potrebno radi ostvarivanja prava i obveza iz radnog odnosa, odnosno u vezi s radnim odnosom.
Poslodavac mora pravilnikom o radu unaprijed odrediti koje osobne podatke je potrebno prikupljati, obrađivati, koristiti ili dostavljati trećim osobama radi ostvarivanja prava i obveza iz radnog odnosa.
Primjer:
Ako je radniku izdano rješenje da ne smije raditi poslove koji zahtijevaju dizanje teškog tereta, tada poslodavac ima pravo tražiti od radnika navedeno rješenje kako bi mogao ostvariti njegovo pravo i rasporediti tog radnika na odgovarajuće poslove koje može obavljati.
Dakle, poslodavac ima pravo od radnika zahtijevati samo one podatke bitne za ostvarenje radnikovih prava u vezi s radnim odnosom i samo u mjeri koja je potrebna da bi se ta prava ostvarila. Poslodavac nema pravo radnika tražiti podatke o njegovu bračnom statusu, vjeroispovijesti, zdravlju i sl., ako ti podaci nisu potrebni za ostvarivanje prava iz radnog odnosa.
Primjer:
Radniku je određena privremena nesposobnost za rad. U tom slučaju poslodavac ima pravo od radnika tražiti doznake o bolovanju koje izdaje nadležni liječnik, a kojima se dokazuje da je radnik zaista privremeno nesposoban za rad.
Osobne podatke radnika smije prikupljati, obrađivati, koristiti i dostavljati trećim osobama samo poslodavac ili osoba koju za to posebno opunomoći poslodavac, a poslodavac je dužan unaprijed odrediti pravilnikom o radu koji su to podaci. O tome se dužan savjetovati s radničkim vijećem, odnosno sindikalnim povjerenikom u funkciji radničkog vijeća.
Poslodavac koji zapošljava najmanje dvadeset radnika dužan je imenovati osobu koja je osim njega ovlaštena nadzirati prikupljaju li se, obrađuju, koriste i dostavljaju trećim osobama osobni podaci u skladu sa zakonom. Ta osoba mora uživati povjerenje radnika te je sukladno čl. 150. st. 1. točka 8. za imenovanje te osobe potrebna suglasnost radničkog vijeća.
Za prikupljanje, obrađivanje, korištenje i dostavljanje trećim osobama osobne podatke radnika protivno odredbama Zakona, ili neimenovanje osobe koja je osim poslodavca ovlaštena nadzirati prikupljanje, obradu, korištenje i dostavljanje tih podataka trećim osobama smatra se težim prekršajem poslodavca, te može biti kažnjen novčanom kaznom od 31.000,00 do 60.000,00 kn. Novčanom kaznom od 4.000,00 do 6.000,00 kn se za isti prekršaj može kazniti i poslodavac fizička osoba i odgovorna osoba pravne osobe.
