Poslodavci i sindikati u suradnji s predstavnicima Vlade trebali su izbrusiti odredbe kaznenog zakona po kojem bi se oštrije kažnjavala neisplata plaća, neuplata doprinosa, nezakoniti otkazi, mobbing na poslu… Prema prijedlogu poslodavcu koji neisplati plaću, a imao je dovoljno novca, prijeti trogodišnja zatvorska kazna. Baš kao i u slučaju da nije uplatio zdravstveno ili mirovinsko osiguranje, ili radniku zbog sudjelovanja u štrajku otkaže ugovor o radu, ili na poslu maltretira radnike.
Vlast ide na ruke sindikatima?
Poslodavce je najviše je pogodilo planirano kažnjavanje neisplate plaća. Zaboravlja se pritom da još važeći kazneni zakon također predviđa kaznu zatvora do tri godine za neisplatu plaća. No, predviđa i novčanu kaznu. Nje u budućnosti više neće biti. Zbog čega su se poslodavci tako silno uzbunili zbog kaznenog djela neisplate plaće? Pogodilo ih je to strašno. Kao, vlast ide na ruku sindikatima. Stranu kapitala ne razumije ili ne želi razumjeti. Povlači poteze kojima poslovnom svijetu samo otežava poslovanje. Vlada postupa suprotno načelima Ustava. Poslodavci posežu i za sveprisutnim »argumentom EU«, pa ističu kako nigdje u Europi nema kaznenog progona zbog neisplate plaća. Naravno da nema kada je problem neisplate plaća kao i cijeli niz drugih problema na tržištu rada u Hrvatskoj, specifičnost Hrvatske. Zemlje u kojoj postoji dobra zakonska podloga i katastrofalna provedba.
Poslodavci to jako dobro znaju. I jako dobro znaju na što mogu igrati. Postojeći zakon im nije trn u oku. Normalno, jer se slučajevi kaznenog progona zbog neisplate plaće i pod povećalom teško mogu naći. Ako se nekog i ulovi u grijehu, proći će uz nekakvu novčanu kaznu. Možda. A možda i ne. Izvještaji državnog inspektorata najbolje govore što se i kako radi. Zalud su, naime, sva dobra zakonska rješenja kada je i dalje najveći problem neprocesuiranje prekršitelja. Njihovi grijesi, naprosto, završe u zastari.
Neisplata plaća – kazneno djelo!
Gospodarsko socijalno vijeće je na 163. sjednici održanoj 25. ožujka 2011. godine raspravljalo o problematici neisplate plaća i neuplate poreza i doprinosa. Kao rezultat pregovoa Vlade RH i socijalnih patnera u vezi navedene problematike, Vlada RH je početkom srpnja u Hrvatski sabor na usvajanje uputila Nacrt prijeloga novog Kaznenog zakona.
Uz brojne novine koje se Zakonom predlažu uvesti za radnike su najznačajnije promjene u odredbama Zakona kojima se reguliraju kaznena djela protiv radnih odnosa i socijalnog osiguranja. Zakonom je inkriminirana je neisplata plaća i doprinosa i zlostavljanje na radu (mobbing), dok je u glavi kaznenih djela protiv prava čovjeka inkriminirano nametljivo ponašanje (stalking).
Članak 132. Nacrta prijedloga Zakona odgovara dijelu sadašnjeg članka 114. i dijelu članka 268. Kaznenog zakona i to onom kojim se štite pravo na zaradu koje je jedno od prava iz rada (zagarantirano člankom 56. stavkom 1. Ustava), ali se dodatno inkriminira neuplata doprinosa, te neisplata dijela ili cijele plaće te neuplata doprinosa za osiguranja. Sa neisplatom plaće izjednačena je i neisplata naknade plaće za vrijeme bolovanja koja je do sada bila tretirana kao prekršaj sukladno članku 127. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju. Primjerice, ako poslodavac iz neopravdanih razloga u razdoblju od godine dana najmanje tri puta ne isplati dio ili cijelu plaću ili naknadu plaće ili ne uplati doprinos za mirovinsko ili zdravstveno osiguranje, zapošljavanje osoba s invaliditetom ili osiguranje od nezaposlenosti, bez obzira je li isplatio plaću radniku ili tko ne izvrši sudsku odluku u vezi s tim pravima, kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
Zakonom se ujedno inkriminira rad na crno. Uskrata nekih drugih prava iz rada koja su utvrđena zakonom, kolektivnim ugovorom ili sudskom odlukom (npr. na zakonom određeno radno vrijeme i odmor, pravo na posebnu zaštitu određenih skupina radnika, prava u vezi s porodom, materinstvom i njegom djece) zaštićena su prekršajima iz Zakona o radu, pa bi se njihovo inkriminiranje ne prediđa Kaznenim zakonom. U tim slučajevima zakonodavac smatra da je prekršajna odgovornost dostatna. Predviđa se fakultativno oslobođenje od kazne ako poslodavac naknadno tj. do donošenja pravomoćne presude uplati zaostale plaće ili doprinose (slučaj djelotvornog kajanja).
Mobbing kao kazneno djelo
Zakonom se uvodi novo kazneno djelo kojim se inkriminira zlostavljanje na radnom mjestu (“mobbing”). Propisano je sukladno relevantnim međunarodnim instrumentima te po uzoru na komparativna zakonodavstva. Za temeljni oblik je predviđena kazna do jedne godine, a za teži oblik (kad nastupe teže posljedice – narušenje zdravlja (radit će se o prividnom stjecaju s lakom tjelesnom ozljedom), pogoršanje uvjeta rada ili umanjenje mogućnosti napredovanja) kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine. Kazneno djelo se razlikuje od prekršaja iz članka 25. Zakona o suzbijanju diskriminacije po tome što ponašanje mora biti ponovljeno i mora izazvati jednu od navedenih posljedica (dovođenje drugoga u ponižavajući položaj, ili prouzročenje opravdanog straha). Tako primjerice osoba koja na radu ili u vezi s radom ponovljenim vrijeđanjem, zlostavljanjem ili nejednakim postupanjem dovede drugoga u ponižavajući položaj ili kod njega izazove opravdani strah, kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine, a ako je tim kaznenim djelom drugome narušeno zdravlje, umanjena mogućnost napredovanja ili je dovelo do premještaja na radno mjesto s pogoršanim uvjetima rada, počinitelj će se kazniti kaznom zatvora do tri godine.
Novi Zakon odnosno navedene izmjene trebale bi biti donesene upravo ovih dana u vrijeme pitanja ovog teksta.
Tko duguje za plaće, neće moći bježati osnivajući novu tvrtku
Novu tvrtku ubuduće u Hrvatskoj neće biti moguće upisati u sudski registar bez da se priloži izjava pod materijalnom odgovornošću da osnivač nema nikakvih dugovanja prema državi za poreze i doprinose, ali, ni za plaće zaposlenicima. Takva je odredba u izmjene Zakona o sudskom registru ušla u saborsku proceduru.
Osnivanjem novog trgovačkog društva nerijetko se koristilo da se izbjegne plaćanje obveza. Od osnivača će se tražiti da prijavi i osnovnoj dokumenatciji za pokretanje tvrtke dodaju i izjavu na kojoj je njegov potpis ovjerio i javni bilježnik, a kojom se jamči da ni on niti drugi subjekt upisa čiji je on član, a u kojem ima udjel u društvu iznad 5 posto u kapitalu ili glasačkim pravima nema dugovanja prema državi. Po novome će biti omogućen uvid u podatke i dokumente na kojima je tvrtka upisana i bez dokazivanja pravnog interesa, a mijenjat će se i odredbe kojima se propisuje brisanje tvrtki iz sudskog registra. Registarski sud provodit će postupak brisanja po službenoj dužnosti ako tvrtka tri godine ne ispunjava zakonsku obvezu objavljivanja godišnjeg financijskog izvješća, a nema imovinu ili je njezina vrijednost neznatna u odnosu na obveze, odnosno troškove stečajnog postupka. Postupak brisanja bit će javno najavljen na web stranicama sudskog registra, a ako tvrtka 6 mjeseci ne reagira i uvjeri da ima dostatnu imovinu, počet će se provoditi likvidacija.
