4. industrijska revolucija – Mijenja se budućnost radnih mjesta

4. industrijska revolucija – Mijenja se budućnost radnih mjesta
Na nedavno održanom Svjetskom ekonomskom forumu, jedna od glavnih tema o kojoj se raspravljalo bila je budućnost radnih mjesta u globalnoj ekonomiji. Predviđanja i podaci koji su iznijeti, najavljuju do sada neviđene promjene u povijesti tehnološkog razvoja. Ova, 4. industrijska revolucija ne samo da mijenja globalnu ekonomiju i tehnologiju proizvodnje, već unosi promjene u sve djelatnosti, u obrazovanje, ali i u postojeće strukture i organizacije obavljanja poslova i budućnost radnih mjesta. Sve to će promijeniti tržište rada, način obavljanja poslova, potrebne vještine za obavljanje poslova, ali i strukturu ponude i potražnje, a utjecat će i na organiziranje i djelovanje sindikata. Dok je osnovni moto globalizacije 20. stoljeća bio „migracija poslova prema jeftinoj radnoj snazi“, sada će osnovni moto biti migracija poslova u zemlje koje su pokrenule procese 4. industrijske revolucije i prihvatile robotiku. Najveća novina ove industrijske revolucije je u tome da će upravo najmasovnije, najjednostavnije „ponavljajuće“ poslove (koji su i najjeftiniji na tržištu rada), obavljati roboti, a ne ljudi. 
Robotika – zamjena za radnike
Budućnost u svijet rada uvodi nove „tehnološke“ inovacije i umjetnu inteligenciju koji će u sektoru industrije u mnogim zemljama zamijeniti ljudski rad. Predviđa se da će uporaba strojeva u radnim procesima samo u 2018. g. porasti na 29%, a obavljat će više od 50% svih postojećih radnih mjesta. Zbog navedenog će prema predviđanjima do 2022. g. biti raseljeno 75 milijuna radnih mjesta, ali će biti stvoreno i 133 milijuna novih radnih mjesta, od kojih će čak 54% od radnika zahtijevati nove vještine. A ROBOTIKA, ili 4. industrijska revolucija je i započela u nekim djelatnostima upravo zbog nedostatka radnika. Primjer za to je globalna tvrtka AMAZON koja je, zbog širenja poslovanja i manjka radnika, da bi zadovoljila zahtjeve kupaca, u neke operacije uvela robote koji su danas objedinjeni u AMAZON-ROBOTIKU. Nedavno, 2012. g. (a za razvoj robota davno), u AMAZONU je „radilo“ oko 3.000 robota, a danas ih radi oko 100.000, koji se nalaze na 26 mjesta širom svijeta. Roboti „lutaju“ gore-dolje, te skraćuju vrijeme otpreme. Amazon isporučuje više od 5 milijardi artikala u roku od dva radna dana, što bez robota ne bi bilo moguće, a da se i ne govori da robotizacija poslova snižava cijenu sata rada za 9 puta i povećava profit. Ako se „pogleda“ na drugu stranu, stranu radnika, onda je vidljivo da ovakva „automatizacija“ uništava postojeća radna mjesta namijenjena ljudima, pa je posve normalno da unosi neizvjesnost i strah za budućnost. U budućnosti će roboti raditi „rame uz rame“ s ljudima čije će obrazovanje, vještine i inteligencija biti bolji od umjetne inteligencije robota.
Automatizacija unosi strah i neizvjesnost za budućnost
Niti jedna tehnološka revolucija u povijesti nije mijenjala svijet rada tako brzo i sveobuhvatno kao robotika. Krajem 20. stoljeća svijet se prvi put suočio sa spoznajom globalne ekonomije, a samo nekoliko desetljeća kasnije, ne samo da se uočavaju dobrobiti (uglavnom materijalne), nego i posljedice. Očekuje se da će tijekom sljedećeg desetljeća najveći gubitak radnih mjesta biti u niskokvalificiranim, tzv. „ponavljajućim“ poslovima, kao npr. poslovima strojara, radnika na montaži, vozača, pripremi brze hrane, radu na unosu podataka, u računovodstvu i dr.
S druge strane, potražnja će rasti za analitičarima podataka, programerima softvera, web-dizajnerima, IT stručnjacima, pružateljima zdravstvene skrbi i u drugim sektorima koji ne mogu opstati bez ljudskih vještina. Takva će situacija utjecati na radnike tako da će trebati dodatna obrazovanja i prekvalifikacije kod 375 milijuna radnika na globalnoj razini, koji će morati naučiti nove vještine kako bi preživjeli tranziciju 4. tehnološke revolucije. Zbog nepredvidive brzine širenja, o dobrobiti 4. tehnološke revolucije za čovječanstvo nema jedinstvenog stava čak ni u znanosti. Elon Musk ju je opisao kao „najveću egzistencijalnu prijetnju čovječanstva“, a fizičar Stephen Hawking, neposredno prije smrti, predvidio je da „razvoj potpune umjetne inteligencije može značiti kraj ljudske rase.“ Valja se nadati tome da će ljudi uvijek biti inteligentniji i da će oni upravljati globalnim tehnološkim promjenama i robotima.