Početkom ove godine počela je primjena prvog cjelovitog Zakona o suzbijanju diskriminacije. Vlada RH Hrvatskom saboru podnijela je izvješće o primjeni navedenog Zakona. U Izviješću se navodi da su do svibnja Uredu pučkog pravobranitelja dostavljena 81 pritužba građana koje se odnose na diskriminaciju po različitim osnovama (spolu, dobi, itd.), od toga su 21 pritužbu uputile žene, a 53 pritužbe muškarci. Dvije prijave su bile anonimne, a bilo je i pritužbi koje su uputile organnizacije civilnoga društva. Najviše pritužbi na diskriminaciju dolazi iz područja rada i radnih uvjeta, dok su na drugom mjestu pritužbe na diskriminaciju na temelju rasne ili etničke pripadnosti, odnosno boje kože te nacionalnog podrijetla.
Istovremeno, zaprimljeno je i 11 predmeta o diskriminaciji na temelju spola, a diskriminacije ima i na temelju vjeroispovijesti, članstva u sindikatu, obrazovanju te glede društvenog položaja ili socijalnog podrijetla. Ured pravobranitelja ujedno je zaprimio i pritužbe na vrijeđanje osoba s invaliditetom, te osoba narušenog zdravstvenog stanja ili drugačije spolne orijentacije.
Niti jedna kaznena prijava
Kako je većina predmeta odbačena jer diskriminacija u njima nije bila kvalitetno dokazana a što najčešće vrlo teško, pučki pravobranitelj od početka primjene Zakona do danas nije podnio državnom odvjetništvu niti jednu kaznenu prijavu, kao niti pravobraniteljica za ravnopravnost spolova.
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova je od početka godine do kraja ožujka zaprimila 64 pritužbe građana/ki koje se odnose na diskriminaciju, i 16 pritužbi koje se odnose na nasilje u obitelji.
Bez sudskih sporova zbog diskriminacije
Vezano uz sudske statistike treba istaknuti da se one prikupljaju i analiziraju na godišnjoj osnovi te da će, vodeći računa o datumu početka primjene Zakona biti raspoložive u prvom tromjesečju 2010. godine.
Prema podacima Ministarstva pravosuđa iz dosada prikupljenih podataka proizlazi da u Republici Hrvatskoj trenutno nema sudskih postupaka vezanih za diskriminaciju po bilo kojoj diskriminacijskoj osnovi.
U Izvješću se na posljetku zaključuje da se iz prikazanih statističkih podataka može se uočiti da je nužno usmjeriti aktivnosti na podizanje javne svijesti o tome što je diskriminacija, njenim pojavnim oblicima i raspoloživim instrumentima zaštite od diskriminacije.
No, kako je rok koji je dan za prvo izvješće o provedbi zakona prekratak za uočavanje bitnih pojava, u Izvješću se predlaže njegovo podnošenje na godišnjoj osnovi.
