Dana 20. lipnja 2007. godine Svjetska banka je objavila studiju pod nazivom “Od crvenog prema sivom: Treća tranzicija: Starenje stanovništva u zemljama Istočne Europe i bivšeg Sovjetskog saveza”, u kojem se navodi da će u tim zemljama brzo starenje populacije ugroziti uspjeh gospodarstva, ako Vlade ne ustraju u daljnjem provođenju reformi mirovinskog i zdravstvenog sustava, te sustava socijalne skrbi. Procjenjuje se da će do 2025. godine od 1/5 do ¼ stanovništva biti starija od 65 godina. U skupini 28 zema-lja obuhvaćenih studijom Slovenija će imati najstarije stanovništvo (prosječni Slovenac imat će 47 godina). Na drugom mjestu nalazi se Hrvatska, ispred Češke, Bugarske i Mađarske.
U izvješću se procjenjuje da bi u Hrvatskoj udio dobne skupine iznad 65 godina do 2025. godine trebao porasti na oko 22 % u odnosu na 16 % u 2000. godini.
Također se procjenjuje da će se u razdoblju do 2025. godine ukupan broj stanovnika na području od Azerbajdžana do Slovačke smanjiti za 24 milijuna.
Podizanje dobne granice za mirovinu
Takvo starenje stanovništva utjecat će na povećano trošenje sredstava iz Državnog proračuna, posebice na mirovine i na zdravstvenu zaštitu starijih osoba. Povećanje broja starijih osoba utjecat će na politike reforme mirovinskog sustava. Kao jednu od mjera reforme Svjetska banka preporuča podizanje dobne granice za odlazak u mirovinu, kao i promjenu formula za izračun mirovine.
Svjetsku banku posebice zabrinjava mogućnost naglog rasta troškova dugoročne zdravstvene zaštite osoba koje nisu u moguć-nosti brinuti se o sebi, a institucionalizacija takvih osoba pokazala se kao skupa mjera zbrinjavanja tih ljudi. Rješenje leži u uspostavi mehanizama skrbi koje će biti osjetno jeftinije od bolničkih stanova i ustanova socijalne skrbi.
Starenje stanovništva ujedno posljedično utječe na smanjenje gospodarskog rasta, jer se smanjuje radna snaga. Prema izvješću Svjetske banke, Vlade bi se protiv manjka radne snage trebale boriti mjerama kao što je podizanje dobne granice za odlazak u mirovinu poticanjem fleksibilnih oblika zapošljavanja i širenjem financijskih tržišta koja će poticati štednju i investicije, i koja će ulagati u radna mjesta.
U Svjetskoj banci ujedno smatraju da dječji doplatak i porezne olakšice, kao mjere poticanja nataliteta imaju “zanemariv učinak”.
Zaključno se navodi da se zemljama Istočne Europe i bivšeg Svjetskog saveza preporuča ulaganje resursa u obrazovanje i cjeloživotno učenje, kao i inovacije koje će pridonijeti gospodarskom rastu tih zemalja i ublažiti posljedice smanjenja broja radne snage.
