Domaće tržište rada se oporavlja te je u prva četiri mjeseca ove godine potražnja za radnom snagom porasla za 30,1% u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Međutim, na tržištu rada je prisutna velika polarizacija pa se traže ili jednostavna zanimanja ili zanimanja s kompleksnim vještinama, a smanjuje se potražnja za radnicima sa srednjom stručnom spremom.
Pritom je zabrinjavajući trend rasta nestandardnih ugovora koji se odražavaju na ekonomiju, pridonose iseljavanju stanovništva te se negativno odražavaju na demografiju.
Poslodavci najviše nude poslove na određeno vrijeme, a pet najtraženijih zanimanja u protekle tri godine su: prodavač, konobar, kuhar, programer i vozač. Primjetan je i porast potražnje za niže kvalificiranim radnicima. Oglasi u kojima se traže takvi radnici 2008. su predstavljali manje od 4% ukupnih oglasa, a lani čak 27,4% oglasa.
Što se tiče oporavka tržišta, turističke županije, odnosno regije sjevernog i južnog Jadrana bilježe brži oporavak od ostatka države. Tržište rada sjeverne Hrvatske sporije se oporavlja, dok je tržište rada istočne Hrvatske propulzivno i aktivno te premašuju razine potražnje za radom prije krize. Međutim, taj je rast najviše generiran porastom ugovora na određeno vrijeme.
Poslodavci, pak, ističu kako na tržištu nema radne snage koja im je potrebna i ponavljaju svoj zahtjev za slobodnijim uvozom radnika. Obrazovni sustav ne prati potrebe tržišta rada, pogotovo kada je riječ o srednjoškolskom obrazovanju.
Direktor portala MojPosao smatra da treba smanjiti trošak rada, odnosno porezna opterećenja na rad, povećati kvote za uvoz stranih radnika te povećati plaće.
