U lipnju ove godine Europska komisija je pokrenula drugu fazu savjetovanja sa europskim socijalnim partnerima o tome kako bi bilo najbolje na europskoj razini poboljšati uvjete rada radnika koji dobivaju posao ili rade preko digitalnih platformi.
Nakon što je provela prvu fazu savjetovanja o navedenoj temi, koja je trajala od veljače do travnja ove godine) Europska komisija je, na temelju zaprimljenih mišljenja, zaključila da je potrebno na Europskoj razini donijeti propis kojim bi se radnicima koji rade preko digitalnih platformi osigurali osnovni radni standardi i uvjeti rada.
Digitalne radne platforme sve više imaju značajniju ulogu u digitalnoj tranziciji europskog gospodarstva i sve su više u porastu. Opseg i veličina digitalnih radnih platformi u EU je porasla gotovo peterostruko od procijenjenih 3 milijarde Eura u 2016. godini na 14 milijardi eura u 2020. godini. Valja ujedno naglasiti da je u 2018. godini broj radnika koji su obavljali poslove preko digitalnih platformi iznosio oko 11% (oko 24 milijuna osoba) ukupne radne snage u EU. Od toga je njih 1,4% (oko 3 milijuna) obavljao te poslove kao glavni posao.
EU procjenjuje da digitalne radne platforme donose inovacije na tržište rada, stvaraju nova radna mjesta i pozitivno utječu na konkurentnost europskog gospodarstva. No, istovremeno platforme mogu uzrokovati da radnici koji obavljaju poslove preko navedenih platformi imaju nesigurne uvjete rada i neadekvatan pristup socijalnoj zaštiti. No, ključno pitanje koje se tu postavlja odnosi se na radnopravni status osoba koje dobivaju posao preko navedenih platformi, te uvjeti rada pod kojima oni obavljaju navedene poslove.
Upravo iz navedenoga razloga, Europska komisija je zatražila od socijalnih partnera na europskoj razini mišljenje o tome kako bi bilo najbolje zaštititi navedenu kategoriju radnika i kako im osigurati dostojne uvjete rada koji će omogućiti daljnji rast platformi u EU.
