Dana 5. i 6. prosinca 2005. godine u Trakošćanu je održan seminar za članove Glavnog odbora Sindikata usluga UNI-Cro i profesionalce udruženih sindikata.
S obzirom da je velika stopa nezaposlenosti jedan od najvećih problema Hrvatske, teme seminara bile su usmjerene na analizu postojećeg stanja na tržištu rada i politiku zapošljavanja, na sivu ekonomiju i rad “na crno”, na ulogu inspekcije rada u suzbijanju nezakonitog rada, socijalnu sigurnost i socijalna prava u Hrvatskoj te na socijalnu politiku RH, njezine potrebe i mogućnosti.
Spomenute teme izložili su Vera Babić, državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva, Ilija Tadić, pomoćnik glavnog državnog inspektora, te dr.sc. Predrag Bejaković s Instituta za javne financije.
Sektor usluga treba što više razvijati
Vera Babić, državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva je u svom izlaganju hrvatsko tržište rada ocijenila kao statično i sklerotično. Navedeno potvrđuju činjenice da iako aktualni pokazatelji od 2000. do 2005. godine ukazuju na porast zaposlenosti od 0,6% i povećanje stope zaposlenosti sa 42,6% na 43,5%, te na pad nezaposlenosti od 10,7% i smanjenje stope nezaposlenosti sa 16,1 na 13,8%, još uvijek je relativno mali broj novostvorenih i ukinutih radnih mjesta. Dok u razvijenim zemljama i većini tranzicijskih zemalja 20-40% zaposlenih ne ostaju na istom poslu dulje od 10 godina, Hrvatsku karakterizira manjak radnih mjesta i nezaposlenost, te dugotrajna nezaposlenost. Od toga je više od ¼ zaposlenih na istim poslovima više od 20 godina, dok je pak nezaposlenost mladeži također veliki problem jer prelazi 37%. Nadalje je naglasila kako danas u Hrvatskoj postoje ograničene mogućnosti za stvaranje radnih mjesta, i to zbog nedovoljno utvrđenih vlasničkih i vjerovničkih prava, lošeg funkcioniranja sudstva u kombinaciji s javnom upravom, rigidnog tržišta rada, izostale reforme obrazovanja koja je uzrokovala strukturalnu neprilagođenost radne snage, te zbog nekonsolidiranog i nekonzistentnog sustava socijalne sigurnosti, kao dijela neurednih državnih financija. Također je istaknula da bi u Hrvatskoj trebalo razvijati sektor usluga, jer se radi o sektoru koji otvara nebrojene mogućnosti za otvaranje novih radnih mjesta. Kako bi poboljšali tržište rada u Hrvatskoj bilo bi neophodno ubrzati reforme za dovršetak tranzicije za prijelaz u tržišno gospodarstvo, omogućiti združeno djelovanje gospodarstva i politike u funkciji gospodarskog rasta, te provesti radikalne reforme kako bi gospodarski rast bio potican inovacijama, a ne ulaganjima. Zaključno je naglasila da su kvalitetno obrazovanje i kvalitetan sustav usavršavanja gospodarski i socijalni odgovor na izazove globalizacije, te da oni osiguravaju punu zaposlenost i održivi gospodarski rast.
Oko 2/3 Hrvata smatra se siromašno
Dr.sc. Predrag Bejaković govorio je o sivoj ekonomiji i radu “na crno”, o socijalnoj sigurnosti i socijalnim pravima u RH, te o socijalnoj politici u RH, njezinim potrebama i mogućnostima. Kao najvažnije uzroke i posljedice sive ekonomije i rada “na crno” naveo je visoki teret poreza i doprinosa, ograničene mogućnosti zapošljavanja i visoku nezaposlenost, slabu i rastrošnu državu te ugroženu konkurentnost gospodarstva. Pri tome je važnije sprečavati uzroke, nego kažnjavati posljedice. Stoga bi bilo potrebno smanjivati porezno i carinsko opterećenje u mjeri koju dopušta proračun, smanjiti regulativu, smanjiti ulogu javnog sektora i prisutnost države u gospodarstvu uz liberalizaciju gospodarstva te provoditi bolje procjenjivanje udjela neslužbenog gospodarstva unutar cjelokupnog gospodarstva i pojedinih gospodarskih grana. Stoga je bitno da počne rasti zaposlenost jer će samo tada iz neslužbenog gospodarstva u službeno gospodarstvo početi prelaziti oni koji su u neslužbenom gospodarstvu ne svojom voljom nego zato što im je to jedini izlaz. Po njegovom mišljenju, s porastom zaposlenosti rast će i dohodak stanovnika, a to će utjecati na smanjenje neslužbenog gospodarstva.
S obzirom da je upitna financijska održivost postojećeg mirovinskog sustava u RH, bilo bi potrebno odgovarajućom reformom mirovinskog sustava osigurati zaštitu najugroženijih stanovnika, osigurati da mirovina ovisi o davanjima u prošlosti, smanjiti poticaje ranom umirovljenju, povisiti dobnu granicu umirovljenja, poboljšati ubiranje i kontrolu ubiranja doprinosa privatnog sektora, pozorno regulirati upravljanje sredstvima mirovinskih fondova te maksimalno ograničavati opterećenje proračuna.
Siromaštvo u Hrvatskoj je prilično trajno
Najvažniji je cilj socijalne politike omogućiti ljudima novo zapošljavanje ili povratak u svijet rada. Biti siromašan u Hrvatskoj znači živjeti u lošim uvjetima, nekvalitetno se hraniti, većinom imati redovno zaposlenje i imati nezavršeno osnovno obrazovanje. Iako se oko 2/3 stanovnika u Hrvatskoj osjećaju siromašnima, statistike ipak pokazuju da je siromaštvo u Hrvatskoj prema apsolutnom pokazatelju razmjerno nisko u usporedbi s drugim zemljama u tranziciji, jer samo 4% stanovništva živi s manje od 4,30 USD po osobi dnevno. Ali ipak treba naglasiti da je siromaštvo u Hrvatskoj prilično trajno, tj. oni koji jednom zapadnu u siromaštvo, treba im dugo vremena da iz njega izađu. Pri tome je zaključno naglasio da je dugotrajna nezaposlenost gotovo sigurna ulaznica u siromaštvo i socijalnu isključenost, stoga bi država trebala pružiti stabilan zakonodavni okvir, socijalnu infrastrukturu te u suradnji sa svojim građanima ustanoviti vladavinu prava, te poboljšati poštivanje postojećih zakona, i povećati zaposlenost.
Veće ovlasti državnih inspektora
Ilija Tadić, pomoćnik glavnog državnog inspektora detaljno je upoznao sudionike s ulogom inspektora rada u suzbijanju nezakonitog zapošljavanja. Pri tome je istaknuo da iako Državni inspektorat nastoji otkriti i procesuirati što više uočenih nezakonitosti u području radnih odnosa, ipak se u konačnici ne polučuje odgovarajući efekt, jer je sudstvo sporo i preblago u izricanju prekršajnih kazni. Stoga se nerijetko događa da procesuirani predmeti padnu u zastaru, ili da izrečene kazne nisu primjerene težini počinjenog prekršaja i ne djeluju preventivno na počinitelje prekršaja. Nadalje je naglasio da će nove mjere koje državnim inspektorima stoje na raspolaganju od 8. studenog 2005. godine, kada je stupio na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Državnom inspektoratu, čini se, biti učinkovite. Naime, jedna od mjera koja je do danas već polučila odgovarajuće pozitivne rezultate je zabrana poslodavcu obavljanja djelatnosti u razdoblju od 30 dana, ukoliko radnika zapošljava “na crno”. Međutim sud može to razdoblje i produžiti. Stoga smatra da bi se zajedničkom akcijom sindikata i Državnog inspektorata moglo značajnije utjecati na suzbijanje nezakonitog zapošljavanja.
Glavni odbor protiv prijedloga zabrane rada nedjeljom
Nakon završetka seminara održana je i 7. sjednica Glavnog odbora Sindikata usluga UNI-Cro. Na sjednici je raspravljano o sedam točaka dnevnog reda, između ostalog i o implementaciji Sporazuma o suradnji i otvaranju procesa pregovaranja o spajanju četiri sindikalne središnjice, o prijedlogu zakona o zabrani rada nedjeljom te o predstavnicima Sindikata usluga UNI-Cro u Gospodarsko-socijalnim vijećima na razini županija.
Nakon provedene rasprave zaključeno je da, s obzirom na veliku stopu nezaposlenosti u Hrvatskoj, koja premašuje 19%, Sindikat usluga UNI-Cro ne može podržati prijedlog Zakona kojim bi se na selektivan način zabranio rad nedjeljom samo jednoj grani unutar sektora usluga. Ukoliko se predlaže zabrana rada nedjeljom, tada bi se ona trebala primjenjivati na sve djelatnosti unutar sektora usluga, a ne samo za djelatnost trgovine.
Sindikat usluga UNI-Cro će također zatražiti od Gospodarsko-socijalnog vijeća na razini svake županije izmjenu Sporazuma o osnivanju Gospodarsko-socijalnog vijeća na razini županije na način da se i predstavnicima Sindikata usluga UNI-Cro omogući sudjelovanje sjednicama GSV-a na razini županije.
