Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, Hrvati na hranu i bezalkoholna pića mjesečno odvajaju 28% kućnog budžeta, dok je europski prosjek 12%. Najviše trošimo na meso, gotovo 6.700 kn godišnje, za kruh i žitarice izdvajamo 3.500 kn, zatim na jaja i sir 3.300 kn, na povrće 2.500 kn, a na voće 1.500 kn godišnje. Međutim, ovi iznosi ne govore u prilog tezi da se kvalitetno hranimo, već potkrepljuju onu prema kojoj siromašno živimo.
Indikator siromaštva društva
Stanovnici onih država koje više troše na hranu indiciraju da je riječ o siromašnijim društvima, da su to ljudi s nižim platežnim mogućnostima. Kako bi građanima koliko-toliko olakšala život, Vlada je početkom godine smanjila PDV na dio namirnica, no ni to očito nije dovoljno.
Na hranu trošimo najviše u EU
Nitko u Europskoj uniji ne troši na hranu više od Hrvata. I ne samo to, hrana je kod nas skuplja nego, primjerice, u Velikoj Britaniji, iako je standard građana tamo mnogo viši. Statistički, Hrvati mjesečno za hranu izdvajaju 28% kućnog budžeta, slijede Rumunji s 26%, Srbi s 22%, te Litvanci s oko 20%. Europski prosjek se kreće oko 12%.
