Hrvatska u Europskoj uniji predvodi u radu nedjeljom, što je potvrdila prošlogodišnja statistika Eurostata. U odnosu prema ostalim članicama EU, u kojima nedjeljom prosječno ne radi 74,7 posto zaposlenih, u Hrvatskoj je u toj kategoriji samo 63,3 posto. Čak 8,3 posto hrvatskih radnika redovito radi nedjeljom, a 28,3 posto ponekad radi nedjeljom.
Nasuprot Hrvatskoj, u EU se u proteklih deset godina povećava udjel onih koji nikada ne rade nedjeljom. U tome prednjače Talijani. U Italiji je nedjelja slobodan dan za 80 posto radnika. U tom su društvu još Portugal, Mađarska i Francuska, a uz Hrvatsku, nedjelja je najčešće radna u Nizozemskoj i Danskoj.
S gospodarskom krizom pitanje slobodne nedjelje i posebnog plaćanja za djelatnosti u kojima je rad nedjeljom neizbježan, od zdravstvenih ustanova do prometnog i turističko-ugostiteljskog sektora, potpuno je palo u drugi plan. Hrvatski poslodavci nikada se nisu izjasnili o mogućim briselskim smjernicama u definiranju kvalitetnijih pravila oko neradne nedjelje.
Argumenti ZA
Glavni argument trgovaca za rad nedjeljom je blagostanje potrošača. Većina ljudi ima više slobodnog vremena nedjeljom, pa time i više vremena za odlazak u kupnju. Rad trgovina nedjeljom potiče dodatno zapošljavanje radnika u trgovini te veći promet i zaradu.
Argumenti PROTIV
Argumenti protiv rada nedjeljom uglavnom dolaze od sindikata i udruga, Crkve, te socijalističkih i demokršćanskih stranaka. Oni se zauzimaju za zaštitu radnika u trgovini, ranjivih zbog ekonomskih uvjeta i nedostatka sigurnosti radnih mjesta. Radnici imaju potrebu za odmorom i provođenjem vremena u krugu obitelji, pogotovo ako imaju djecu.
