Od 13. do 14. lipnja 2007. godine u hotelu “Sol Koralj” u Umagu, održan je 4. Kongres našeg Sindikata. Kongres je usvojio Izvješće o dosadašnjem radu Sindikata, donio Izmjene i dopune Statuta, usvojio okvirni Program rada za razdoblje od 2007. – 2011. godine, te izabrao nova tijela i organe Sindikata. Za predsjednika Sindikata grafičke i nakladničke djelatnosti Hrvatske jednoglasno je izabran Stjepan Kolarić s mandatom od 4 naredne godine.
U dvorani hotela “Sol Koralj” u Umagu, 13. i 14. lipnja ove godine održan je IV. Kongres Sindikata grafičke i nakladničke djelatnosti Hrvatske. Kongres je održan u svečanom ozračju i radnoj atmosferi. Protekao je mirno i dostojanstveno, kako to nalaže tradicija grafičkog sindikalnog pokreta koji na ovim prostorima traje već l37 godina.
Vrijeme je bremenito i poziva na akciju, budući da sve prisutniji proces globalizacije pritišće ne samo male, nego i velike zemlje svijeta. U sadašnjem trenutku kada svjetski kapital grubo nasrće na radnička prava u želji za što većim profitom, neupitna je uloga, pa i opstojnost sindikata. To posebice važi za tranzicijske zemlje kao što je Hrvatska u kojoj već desetljeće egzistira neki poseban (divlji) kapitalizam u kojem je desetkovana proizvodnja, a stotine tisuća radnika ostalo je bez posla. Stoga je osnovna ideja vodilja ovog Kongresa bila sindikalna solidarnost i jedinstvo.
Kongres je otvorio predsjednik Stjepan Kolarić, koji je pozdravio blizu stotinu delegata, goste i predstavnike sredstava informiranja. Potom je izabrano Radno predsjedništvo u sastavu: Veljko Vlahović kao predsjedavajući, Dubravka Prpić, Aleksandar Žaja, Katarina Kišiček, Katija Kapetanović i Stjepan Kolarić. Nakon što je usvojen Poslovnik o radu Kongresa, predsjedavajući je predložio sastav Verifikacijske, Kandidacijske i Izborne komisije, te Komisije za dokumente i zaključke, što su delegati jednoglasno prihvatili. Zapisničar je bio stenograf Josip Hajnš.
.
Složni bit ćemo možni
Nakon izbora radnih novih tijela, nazočne je kraćim govorom pozdravio Stjepan Kolarić, predsjednik Sindikata grafičke i nakladničke djelatnosti Hrvatske. Gornji slogan moto je našeg sindikata, istaknuo je u uvodu. Mi djelujemo kao najstariji sindikat na ovim prostorima koji obilježava 137 godina postojanja. Naš sindikat postiže vrlo dobre rezultate u zaštiti prava radnika, sklapa kolektivne ugovore, uspješno posluje i informira članstvo putem lista “Grafičar” koji je, uz “Sindikalnu akciju”, jedini ozbiljan sindikalni list i neprekidno izlazi 15 godina.
Danas nam je više nego ikad potrebna sindikalna solidarnost, jer “Složni, bit ćemo možni”. U Hrvatskoj djeluje šest sindikalnih središnjica s blizu 700 sindikata, što je svakako previše. Stoga se zalažemo za okrupnjavanje sindikalne scene kako bi imali veći utjecaj u ostvarenju radničkih prava, socijalnom partnerstvu i podjeli sindikalne imovine. Jer, onaj koji se ne bori svoja prava, nije ih ni zaslužio, ističe Kolarić.
Pozdravne riječi gostiju
U ime najveće sindikalne središnjice, nazočne je pozdravila ANA KNEŽEVIĆ i dodala: – Radnik nije roba što je danas slučaj u Hrvatskoj. Mi ne želimo Hrvatsku liberalnog kapitalizma, već kapitalizma Nordijskog tipa, gdje je radnik partner. Naš je radnik vani cijenjen, vrijedan i poštovan, što dokazuju najnovija otkrića HR znanstvenika koji su uspjeli u inozemstvu, ali ne i u vlastitoj zemlji. Od Vlade tražimo, Izmjene zakona o radu, reformu mirovinskog i zdravstvenog sustava, ukidanje povlaštenih mirovina, te poboljšanje socijalnog statusa zaposlenih, posebice umirovljenika od kojih su 75 % sirotinja. Tražimo da izračun za odlazak u mirovinu bude 10 najboljih godina i da se sve mirovine usklađuju s rastom plaća a ne da kao danas iznose tek 29% prosječne plaće. Ako ne uspijemo u našim zahtjevima, spremni smo okupiti radništvo i štrajkati – ističe kolegica Knežević.
KREŠIMIR SEVER, novoizabrani predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata rekao je: – Kod nas je ugled Sindikata na niskoj razini i moramo se zamisliti nad tom činjenicom. Ujedinimo se na ključnim pitanjima koji tište naše radnike, ali i više od milijun umirovljenika. Naš je problem što imamo oko 500.000 članova, a milijun radnika je izvan sindikata jer koriste ista prava kao i naši članovi. Birokracija je nažalost zahvatila i Sindikat, ne samo državne institucije, pa je krajnje vrijeme da počnemo ozbiljnije raditi. Gospodarsko-socijalno vijeće loše funkcionira i ne ostvaruje svoju svrhu. Dosad smo imali odličnu suradnju s Vašim predsjednikom, moramo još odlučnije uključiti u sindikalnu solidarnost, kako to ne bi bila obična parola.
MARKO UTROBIČIĆ, predsjednik Sindikata HR Elektroprivrede. Zaželio je uspjeh u radu Kongresa i dodao: – GSV danas najmanje služi radniku i njegovim interesima. Želim da sindikalne središnjice spoznaju prave probleme i učinkovitije djeluju. Pod hitno treba mijenjati ugovore na određeno vrijeme, jer najviše štete samim radnicima. Želim Vam uspješan rad!
ĐURO PAJIĆ, pozdravio je delegate kao v.d. tajnik sindikata “Odašiljači i veze”. – Smatram da Sindikat usluga UNI-Cro radi dobro, pa smo se i priključili toj središnjici. Posebno je naglasio dobru suradnju sa Sindikatom grafičara, vrednujući njegovu tradiciju dugu 137 godina.
Razvoj, plaće a tek onda dobit
FRANJO BESER, obratio se Kongresu kao predsjednik Udruge poslodavaca “Hrvatski grafičar” – Mislim da poslodavci i radnici trebaju raditi zajedno. Nažalost, u grafičkoj se djelatnosti dogodio kolaps – drastično smanjenje broja zaposlenih i neiskorištenost tiskarskih kapaciteta. Naš je problem uz to i bolovanje iznad 10 %, što je dvostruko više nego u zapadnim razvijenim zemljama. O tim pitanjima i rješenjima problema u branši moraju za isti stol sjesti poslodavci i sindikati. Već dugo moj je moto: razvoj, veće zapošljavanje i plaće pa tek onda dobit.
Kongres je pozdravio IVO KLARIĆ iz Tiskare i knjigovežnice “Uvez” iz Zagreba, koja ove godine obilježava 57 godina postojanja.
Rast naše djelatnosti
Prvog dana Kongresa, u ime grafičko-prerađivačke industrije HGK, iscrpno je govorio RAJKO NAPRTA, tajnik: – Do 1990 godine u našoj branši radilo je oko 33.000 zaposlenih, a danas ih radi oko 17.000. Grafičko-prerađivačka industrija ima 12 grupacija, a najveći rast u odnosu na 1990. bilježi Grafičko-tiskarska industrija – 252 %! Ova je grupacija doživjela pravi bum nakon 1995. godine, a prate je industrija ambalaže i proizvodnja i prerada papira, u manjim postocima.
Iskorištenost tiskarskih kapaciteta 2000. godine bila je 55 % a početkom 2007. godine kreće se oko 50 %. Razlog tome je uvoz i tiskarske usluge u inozemstvu. Broj zaposlenih u industriji DE 22 je u blagom porastu (oko 12.000) dok je ukupan broj zaposlenih u industriji ambalaže i papira oko 5.000 radnika. S obzirom na ograničenost domaćeg tržišta, budućnost naše djelatnosti je u izvozu – zaključuje g. Naprta.
Izvještaj o radu 2003-2007.
Drugoga dana Kongresa predsjednik Verifikacijske komisije ustvrdio da Kongresu od 104 prijavljena delegata prisustvuje 91 delegat, što znači da Kongres može valjano raditi.
Nakon toga je započela je rasprava i usvajanje Izvještaja o radu sindikata između III i IV kongresa. ZDRAVKO CINDRIĆ, član Predsjedništva sindikata kratko je govorio o proteklom radu, edukaciji i informiranosti članstva, o sudjelovanju našeg sindikata u radu UNI-Cro i međunarodnoj suradnji. Naglasio je kako su Susreti SGI mnogima kruna i nagrada za sindikalni rad tijekom godine.
Kongres je usvojio Izvješće Nadzornog odbora kojeg je prezentirao njegov predsjednik DRAGUTIN ČRLJENEC, te Izvješće o trošenju sredstava Fondova solidarnosti kojeg je predstavio kolega BRANKO KUČKO.
IVAN PENDELJ, voditelj financijsko-knjigovodstvenih poslova Sindikata izvijestio je: – U protekle 4 godine ostvarivan je kontinuirani rast prihoda i uspješno poslovanje. Nijednu godinu naš Sindikat nije poslovao negativno, naprotiv, uvijek smo ostvarili pozitivno poslovanje. Sredstva smo uglavnom oročavali u poslovnim bankama uz kamatu. Prihodi sindikata ostvaruju se od članarine, najma prostora Doma grafičara u Zagrebu i Osijeku, najma nekretnina, te od kamata i oglašavanja u listu Grafičar. Sredstva smo trošili za financiranje tijela i organa Sindikata, za obrazovanje, za plaće zaposlenika, za Fondove solidarnosti, informiranje, međunarodnu suradnju te provođenje mnogih drugih sindikalnih aktivnosti. Cjelokupno poslovanje bilo je transparentno i u skladu sa zakonskim propisima.
DARIJE HANZALEK, voditelj radno-pravne zaštite u Sindikatu govorio je malo dulje o pružanju pravne pomoći, sudskim sporovima i stečajnim postupcima. – Odradili smo, 391 parnični spor, od čega se 371 odnosio na radne sporove. Najviše tužbi bilo je zbog plaće i otkaza. l5l spor okončan je u korist radnika, još 108 postupaka okončano je nagodbom, a samo 5 sporova smo izgubili što je uspješnost iznad 98%. Pokrenuli smo tri stečajna postupka, podnijeli niz prijava, organizirali 17 industrijskih akcija. Ukupna vrijednost radno-pravne zaštite samo u glavnici prelazi 10 milijuna kuna, no ona ima i daleko širu dimenziju.
BORIS ŠIFTER, voditelj plaća i kolektivnog pregovaranja, ustvrdio je da se pokrivenost članstva kolektivnim ugovorima kretala od 84% do 88%. Osim Kolektivnog ugovora za tiskarsku djelatnost Hrvatske koji je potpisan još 1997. a sada najniža osnovna plaća iznosi 2.250 kuna potpisan je čitav niz kolektivnih ugovora na nivou poduzeća gdje je razina prava različita i ovisi prvenstveno stanju tog poduzeća ali i organiziranosti radnika.
Izmjene Statuta
O Izmjenama i dopunama Statuta uvodno je izlagao Darije Hanzalek. Ovim izmjenama ukidaju se nepotrebni i bezrazložno ograničavajući instituti, povećava se efikasnost rada Sindikata ali i provodi racionalizacija. Jasnije se određuju nadležnosti za donošenje pojedinih odluka, procedure odlučivanja ali i odgovornosti. Unatoč izmjenama Statut i dalje ostaje najviši akt našeg Sindikata određujući Kongres u osnovama našu misiju i ciljeve te način njihovog ostvarenja. Kongres je usvojio Izmjene i dopune Statuta bez opširnijih rasprava i gotovo jednoglasno uz samo jedan suzdržani glas.
Izbori novih organa
JASNA DERGESTIN, predsjednica Kandidacijske komisije pročitala je liste kandidata za izbor: Predsjedništva, Statutarne komisije, Nadzornog odbora i Predsjednika Sindikata. Nakon provedenog tajnog glasovanja, predsjednik izborne komisije IVO PRANJIĆ izvijestio je o rezultatima izbora i sastavu novih organa.
Završna riječ novog predsjednika
Tajnim glasanjem za novog-starog predsjednika našeg sindikata jednoglasno je izabran STJEPAN KOLARIĆ. Nakon što je izabran, Stjepan Kolarić, održao je zaključno slovo: – Zahvaljujem se na povjerenju u svoje ime i ime novoizabranih organa našeg sindikata. Ponosni smo da trajemo l37 godina, da smo politički neovisni, da imamo svoj list Grafičar, da imamo svoje Susrete i da želimo biti solidarni. Članstvo nam i u ovako teškoj situaciji vjeruje, što me posebno veseli. Širimo se preko središnjice UNI-Cro, sa željom za daljnjim okrupnjavanjem sindikalne scene. Želimo kontinuitet u budućem radu, još bolji i učinkovitiji rad sindikata, veće jedinstvo hrvatskih sindikata, te širenje međunarodne suradnje. Istaknuo je da Sindikat nisu tijela, organi, ni predsjednik, neko ukupno članstvo sindikata.
Na kraju se zahvalio svim delegatima na konstruktivnoj raspravi u radu, na donesenim odlukama i ukazanom mu povjerenju. Zahvalio je i stručnoj službi sindikata, te brojnim suradnicima koji su sudjelovali u pripremi Kongresa. U tom trenutku mu je utihnuo glas iz kojeg se naslućivala suza radosnica. Zaključio je sa Hvala svima!
Rad 4. kongresa Sindikata grafičke i nakladničke djelatnosti Hrvatske u Umagu zaključio je presjedavajući VELJKO VLAHOVIĆ. On se još jednom zahvalio svim gostima i delegatima koji su svojom raspravom i glasovanjem doprinijeli da Kongres prođe u najboljem redu i raspoloženju.
