Izmjene i dopune Statuta Sindikata grafičke i nakladničke djelatnosti Hrvatske donio je IV. kongres Sindikata, 14. lipnja 2007. godine u Umagu.
Statut mora biti životan i potrebno ga je prilagođavati potrebama prakse. Ovim izmjenama ukidaju se nepotrebni i bezrazložno ograničavajući instituti, povećava se efikasnost rada Sindikata i provodi racionalizacija. Jasnije se određuju nadležnosti za donošenje pojedinih odluka, procedure odlučivanja, ali i odgovornosti. Unatoč izmjenama, Statut i dalje ostaje najviši akt našeg Sindikata, određujući u osnovama našu misiju i ciljeve, te način njihovog ostvarenja.
Izmjene i dopune Statuta Sindikata grafičke i nakladničke djelatnosti Hrvatske produkt su dugoročnih temeljitih priprema provedenih na svim razinama Sindikata u kojim je sudjelovala Statutarna komisija, Predsjedništvo, Radna grupa za sindikalnu članarinu, ali i svi članovi sindikata kroz javnu raspravu. Stoga ne čudi da je IV. Kongres, 14. lipnja 2007. godine, usvojio Izmjene i dopune Statuta gotovo jednoglasno, uz samo jedan suzdržani glas. U nastavku navodimo kratak pregled najvažnijih izmjena.
Ukidanje nepotrebnih tijela
Praksa je pokazala da postoje tijela koja ne djeluju, niti će djelovati u Sindikatu. Savjetodavno tijelo za kolektivne i individualne radne odnose ne djeluje, niti je primjereno veličini našeg Sindikata, već taj posao odrađuje Služba kolektivnog ugovaranja. Strukovno vijeće nije nikada konstituirano, a nestajanjem većeg broja struka iz naše djelatnosti manje je potrebno. Stoga se Izmjenama Statua ukidaju ova tijela.
Pojednostavnjenje postupaka
Statut je sadržavao neke komplicirane procedure koje se ukidaju ili pojednostavnjuju. Ukinut je poseban postupak isključenja člana kod osobito teških povreda jer je on daleko kompliciraniji i nelogičniji od redovnog postupka isključenja člana. Ukida se obaveza donošenja Pravilnika o postupku rješavanja osobnih sporova između članova sindikata, te donošenja Pravilnika o dokaznom postupku protiv članova koji štete interesima Sindikata. Poslovnik o radu Statutarne komisije također nije potrebno donositi.
Sastav i odluke Kongresa
Na jasniji način utvrđuje se tko su zastupnici Kongresa. Detaljnije se određuju pitanja vezana za jednu grupu zastupnika Kongresa, a to su izabrani delegati iz sindikalnih podružnica. Za njih se određuje da se uvijek biraju u sindikalnim podružnicama, te da svaka podružnica uvijek ima pravo na barem jednog delegata.
Decidirano je određena kvalificirana većina za donošenje odluke o raspuštanju Sindikata (4/5 svih zastupnika Kongresa) i razdvajanju Sindikata (4/5 članstva koje se izdvaja i 2/3 svih zastupnika Kongresa), a dodana je mogućnost donošenja odluke o spajanju s nekim drugim sindikatom (2/3 svih zastupnika Kongresa).
Donošenje odluke o stupanju i istupanju iz sindikalnih središnjica, a koja ne utječe na opstojnost Sindikata grafičara, prenesena je u nadležnost Predsjedništva (2/3 svih članova Predsjedništva).
Sindikalna podružnica
Izmjenama Zakona o radu ukinut je postupak registracije sindikalnih podružnica i sindikalnih povjerenika pri nadležnom Ministarstvu. Stoga se određuje da podružnice djeluju sukladno Statutu i odlukama ovlaštenih tijela Sindikata.
Sindikalne podružnice su sastavni dio Sindikata i čine jednu cjelinu. Sindikalna podružnica u pravnom prometu stvara obaveze za Sindikat, ali i ostale podružnice, pa i oni odgovaraju za obaveze koje stvori pojedina podružnica. Stoga, sindikalna podružnica i dalje samostalno odlučuje o stupanju u pravni promet te zaduženju i izdavanju jamstava (do visine raspoloživih sredstava), no sam čin sklapanja ugovora i pravnih poslova kojima se zasniva pravni odnos temeljen na odlukama podružnice vrši predsjednik Sindikata odnosno njegov opunomoćenik (to će većinom biti sindikalni povjerenik). Ovime se ne dira u samostalnost odlučivanja u sindikalnim podružnicama, no uspostavlja se most obostranih informacija na korelaciji: podružnica – Sindikat – ostale podružnice. Ova izmjena stupila bi na snagu 1. siječnja 2008. godine.
Nadležnost za zastupanje
Predsjednik je osoba ovlaštena za zastupanje Sindikata, te on izdaje punomoći i, uz dosadašnje dužnosti, poduzima ostale akcije za redovno djelovanje, pa su stoga u Statutu unijete odgovarajuće prilagodbe.
Sindikalni povjerenici često doživljavaju jak pritisak poslodavaca da potpišu nepovoljne odredbe kolektivnih ugovora, posebice kroz njihove anekse. Kako bi im se omogućila svojevrsna odstupnica, još se jasnije određuje da sindikalni povjerenici potpisuju Kolektivni ugovor i svaki novi aneks samo na temelju posebne punomoći.
Sindikalna članarina
Imajući u vidu odredbe Zakona o radu, većinsku praksu i pitanja s područja sindikalne članarine, određuje se da ukupnu članarinu poslodavci uplaćuju na jedan račun Sindikata, da se sva sredstva pojedine podružnice (pripadajuća članarina i ostalo) vode na njezinom analitičkom računu, pri čemu svaka podružnica i dalje samostalno odlučuje o upotrebi svojih sredstava, a stručne službe Sindikata pružaju uslugu financijsko-knjigovodstvenih poslova. Ove promjene povećati će efikasnost, ali i racionalizirati prikupljanje članarine, pa se predviđaju veća sredstava koja će pripasti podružnici i Predsjedništvo bi odlukom trebalo povećati dio članarine koji pripada sindikalnoj podružnici za 10%. Ova izmjena stupa na snagu 1. siječnja 2008. godine.
Pojednostavnjenje postupka štrajka
Dosadašnje odredbe Statuta bile su komplicirane i otežavale su efikasnu provedbu industrijskih akcija zbog čega se pojednostavnjuju.
Odluka o referendumu stavlja se u nadležnost Predsjednika, a ako se akcija provodi na nivou djelatnosti ostaje u nadležnosti Predsjedništva. Odluku o štrajku i dalje donosi Predsjedništvo, no uz manji broj predradnji i nepotrebnih razmatranja.
Fondovi i Sredstva za posebne namjene
Fondovi sindikata su sredstva koja su u nadležnosti Kongresa, strogo su formalizirani i neprikladni za redovno poslovanje. Stoga se uz njih uspostavljaju Sredstva za posebne namjene, koja su manje formalizirana, pogodna za redovno poslovanje, a o njima odlučuje Predsjedništvo.
Tekst čistopisa izmijenjenog Statuta utvrdit će novoizabrano Predsjedništvo.
