Izmjene Zakona o potpori za očuvanje radnih mjesta – Neradni petak i četvrtak?

Radniku kojemu je skraćen radni tjedan zbog očuvanja zaposlenosti u razdobljima smanjenih poslovnih aktivnosti, država bi kao i do sada isplaćivala razliku plaće za razmjeran broj radnih sati za koje mu je skraćeno radno vrijeme. Za to je osigurano pet milijuna kuna u ovoj godini, dok bi u idućoj godini taj iznos porastao na 10 milijuna kuna.

Radni tjedan poslodavac bi mogao skratiti do 16 sati tjedno, što su dva radna dana, umjesto dosadašnjih osam sati. Radniku kojemu je skraćen radni tjedan zbog očuvanja zaposlenosti u razdobljima smanjenih poslovnih aktivnosti, država bi kao i do sada isplaćivala razliku plaće za razmjeran broj radnih sati za koje mu je skraćeno radno vrijeme.

Taj iznos ne bi mogao biti viši od iznosa minimalne plaće koja je sada 3.017,16 kuna. Potpore za očuvanje radnih mjesta, koje su usmjerene direktno na radnika, moći će se koristiti 12 umjesto dosadašnjih šest mjeseci. Tih 12 mjeseci korištenja potpore moglo bi se »rasporediti« unutar razdoblja od tri godine. Potpora se ne bi morala koristiti u neprekinutom razdoblju niti u jednakoj visini.

Mjerom,  obrazovanja i osposobljavanja radnika u razdobljima kada ne rade iz opravdanih razloga, odnosno kada su »na čekanju«, omogućilo bi se poslodavcu da zbog restrukturiranja, promjene u poslovanju ili tehnološkim i poslovnim procesima očuva zaposlenost tako da se radnici obrazuju odnosno osposobe za potrebe njegovog poslovnog procesa. Odnosno, da steknu znanja i vještine tražene na tržištu rada, kako bi bili zapošljiviji u slučaju otkaza ugovora o radu. Tijekom obrazovanja, odnosno osposobljavanja radnici bi ostvarivali pravo na novčanu pomoć u iznosu od 50 posto minimalne neto plaće, odnosno 1.200 kuna.

Poslodavac, da bi koristio potpore za očuvanje radnih mjesta, ne smije dugovati poreze i doprinose te treba imati program poslovnog oporavka, kao i utvrđen program za očuvanje radnih mjesta i to sporazumom sklopljenim s radničkim vijećem, odnosno sindikatom.