Prema trenutačnim stopama gospodarskog razvoja država, Svjetski ekonomski forum procijenio je kako će trebati najmanje još 202 godine da se ekonomski jaz između muškaraca i žena, utemeljen isključivo na spolnoj razlici, izjednači na globalnoj razini. Iako mnoge svjetske države učinkovito rade kako bi potaknule i razvijale potencijale žena usmjerene njihovom ekonomskom boljitku, još je mnogo više onih koji zanemaruju značaj koji žene mogu imati u ekonomiji, posebno u razvoju poduzetništva.
Hrvatska 15. među 189 zemalja
I dok mnogi misle da su najrazvijenije svjetske ekonomije ujedno i naprednije u poticanju gospodarske neovisnosti žena i brisanju spolne diskriminacije, posebno u poduzetništvu, rezultati istraživanja Vijeća za inozemne odnose, američke nevladine organizacije, pokazuju da su države kao što su Meksiko, Salvador, ali i Hrvatska one koje danas nude veću jednakost u gospodarskim odnosima, nego što je to slučaj u ekonomski najjačim globalnim silama kao što su SAD, Njemačka ili Norveška.
Prema navedenom istraživanju rodne jednakosti i gospodarskih mogućnosti, koje je rangiralo 189 država svijeta kroz različite čimbenike spolne diskriminacije na tržištu rada poput poticanja prilika za zaposlenje žena, kreditnog poticanja poslovnih projekata žena, jednakost šansi za dobivanje radnog mjesta u konkurenciji s muškarcima, zapošljavanju žena unatoč realiziranom majčinstvu ili želji za njim, kao i snage zaštite žena od nasilja, Hrvatska se našla na visokom 15. mjestu. Snaga poduzetničkih aktivnosti u Hrvatskoj ipak je došla na znatno bolje pozicije nego prije desetak godina kada su žene intenzivnije počele otvarati vlastite tvrtke i obrte isključivo zato što su ostajale bez posla, bile slabije plaćene ili osobni dohodak nisu niti dobivale ili su pak teško usklađivale radne obveze s realizacijom majčinstva.
Prostora za napredak ima
Kao najznačajniji problemi istaknuto je kako je u većini država još uvijek nedostatna potpora mjerodavnih institucija provedbi ekonomske neovisnosti žena i smanjenju diskriminacije u području subvencioniranja, kreditiranja i poticanja poslovnih projekata žena, kao i dokidanje nasilja koje žene još uvijek doživljavaju u radnim okružjima. Prostora za napredak još uvijek ima, što govori koliko je još uvijek mnogo i diskriminacije žena, posebice kada je ekonomski okvir u pitanju. Za primjer, istraživanje IBM-a pokazuje da 79 posto globalno razvijenih kompanija nije dalo prioritet u svom radu poticanju ravnopravnosti spolova u njihovim radnim sredinama. Dakle, doista ne začuđuje kako će nam trebati barem dva stoljeća da žene budu istinski u ekonomskom svijetu ravnopravne s muškarcima.
