Stariji Europljani, oni iznad pedeset pete, najviše rade u poljoprivredi, gotovo trećina zaposlenih u dobi od 55 do 74 godine je u agraru. No, Hrvati starije dobi najviše su zastupljeni u proizvodnji pića. Česi su u tim godinama najviše zastupljeni u rudarenju metala, Poljaci i Slovaci se bave zaštitarstvom i istražnim djelatnostima, Danci, Talijani i Finci u tim godinama najviše rade kao šumari i drvosječe itd.
Hrvatska je treća najlošija članica Europske unije po ukupnoj zaposlenosti, prema podacima Eurostata, pa ne čudi da joj isto mjesto pripada po zaposlenosti radnika od 55 do 64 godine. No, stvari se mijenjaju jer se zaposlenost starijih povećala znatno više nego ukupna zaposlenost u posljednjih desetljeće i pol, s 28 posto, koliko je iznosila 2003., zaposlenost u dobi od 55 do 64 godine porasla je na 42,8 posto lani.
Po zaposlenosti starijih, Hrvatska je bolja samo od dvije zemlje, i to od Grčke, koja jedina u cijeloj Uniji nije povećala zaposlenost u dobi od 55 do 64 godine, i od bogatog Luksemburga. Jer, u proteklih 15 godina, dijelom vjerojatno i zbog krize, Europljani – s izuzetkom Grka – nastoje sve dulje raditi.
