Korona udar na potrošnju hrvatskih kućanstava već sada je velik, a u nastavku godine potrošnja kućanstava mogla bi se dodatno smanjiti. I sada je, naime, primjetno da hrvatska kućanstva više novca izdvajaju na kupnju osnovnih živežnih namirnica poput hrane. Uz to, pandemija koronavirusa donijela je i neke nove, većini ljudi donedavno nezamislive troškove, poput kupnje maski i dezinficijensa te veće potrošnje za lijekove. S druge strane, u slobodnom je padu kupnja svega onoga što ne spada u kategoriju nužnog.
Ljudi u krizi manje troše i više stavljaju na stranu
Uobičajeni je obrazac ponašanja potrošača u krizi da ljudi postaju oprezniji u potrošnji te da potrošnju prilagođavaju trenutačnoj situaciji, ali i očekivanjima. U vrijeme krize ljudi su skloniji novac staviti na stranu, odnosno uštedjeti, jer ne znaju što im nosi sutra. Kupuju se osnovne stvari, poput hrane i lijekova, dok se znatno manje troši na luksuzna dobra, poput automobila i namještaja.
Sunovrat osobne potrošnje u drugom tromjesečju ponajprije je posljedica lockdowna, za vrijeme kojeg potrošači uglavnom nisu imali gdje potrošiti novac, no dijelom se, kažu ekonomisti, može pripisati i početku rezanja plaća u privatnom sektoru te otkazima, što je sve smanjilo raspoloživi dohodak u kućanstvima.
Iako smo iz karantene izašli prije otprilike četiri mjeseca, oprez kod potrošnje je ostao. Krnja turistička sezona svakako je potakla potrošnju građana, no u nastavku godine potrošnja će ovisiti o brojnim faktorima, od kojih će najvažniji biti razina plaće i sigurnost radnih mjesta, kao i očekivanja o daljnjem razvoju situacije s koronavirusom te odmrzavanje ovrha.
Po potrošnji smo sve sličniji zemljama Trećeg svijeta
Podaci Državnog zavoda za statistiku za 2017. pokazuju da hrvatska kućanstva gotovo 30 posto novca troše na kupnju hrane i bezalkoholnih pića. U razvijenijim zemljama EU udio hrane u potrošačkoj košarici kućanstava znatno je manji.
S druge strane, osim po potrošnji za hranu, iznad prosjeka Unije smo i po izdacima za alkohol i duhanske proizvode, komunikacije i hotelske usluge. Ukratko, već sada imamo potrošnju koja je primjerenija nerazvijenim nego razvijenim zemljama, a u budućnosti ćemo zbog koronakrize po tome još više sličiti zemljama u razvoju.
Pozitivna stvar u cijeloj priči je to što se ipak očekuje da će koronakriza biti razmjerno kratka, svakako znatno kraća od posljednje recesije u kojoj smo proveli punih šest godina.
