Razlog za ponos
Imamo razloga za ponos. Prije nepunih mjesec dana završio je Peti kongres Sindikata grafičke i nakladničke djelatnosti Hrvatske.
Utisci s kongresa, kako govori većina zastupnika, više su nego dobri. Istina, to je bio kongres kontinuiteta, nadahnut velikom dozom optimizma, no, ne o stanju u našoj djelatnosti ili pak državi i brzom oporavku, već o perspektivi našega sindikata. Tome u prilog ide i činjenica da je u nove organe Sindikata, na kongresu izabrano više od 55% mladih (ispod 40 godina), koji će biti u stanju svojom voljom, snagom i kompetentnošću voditi ovaj Sindikat i nastaviti 140-godišnju tradiciju kontinuiranog rada hrvatskih tipografa.
Nismo više u Matici hrvatskih sindikata
Slijedom događaja i prije i poslije kongresa, Predsjedništvo je donijelo Odluku o iščlanjivanju Sindikata grafičke i nakladničke djelatnosti Hrvatske iz sindikalne središnjice – Matice hrvatskih sindikata. Dosta je razloga za takvu odluku. Djelujući unutar Odjela gospodarstva i usluga, Sindikat grafičara je zajedno s ostalim sindikatima odjela, u nekoliko navrata ukazivao i tražio jednak tretman i pristup problemima javnog sektora i gospodarstva. Sporna je bila i politika Matice u odnosu na smjer kojim Hrvatska ide i strukturne reforme potrebne za izlazak iz sadašnje krize, kao i odnos prema aktualnoj izvršnoj vlasti. Tražili smo da se o tim problemima ne samo raspravlja već da se takva praksa promijeni. Ništa se nije promijenilo. Nezadovoljstvo su također iskazali i sindikati iz Odjela zdravstva i socijalne skrbi.
Svi zajedno, sedam sindikata, Ribiću zamjeraju autokratsko vođenje središnjice, prekoračenje ovlasti, ignoriranje stavova manjinskih sindikata, ali i bliskost s vladajućom strankom. Osim radom Matice, sindikati su općenito nezadovoljni i radom svih pet hrvatskih sindikalnih središnjica. Naime, zamjeraju im što su izigrali 717 tisuća prikupljenih potpisa koji su se prikupljali za referendum o izmjenama Zakona o radu, što su izigrali odluku Svesindikalnog sabora o općem štrajku i, konačno, što su ove godine prekinuli tradiciju obilježavanja 1. svibnja.
U nepunih godinu dana iz Matice hrvatskih sindikata, koja je imala 18 udruženih sindikata, prije su izašla 3 sindikata, a ovih dana izlazi još 7 sindikata s više od četrdesetpet tisuća članova. Od osamnaest, deset ih je izašlo ili izlazi. To samo pokazuje da to nije hir nezadovoljnih pojedinaca, čelnika tih sindikata, nego da postoje ozbiljni problemi s kojima se, predsjednik Matice, nije u stanju nositi.
Samo pet posto zaposlenika obrazuje se protiv korupcije
Hrvatski radnici daleko zaostaju za svojim europskim kolegama po obrazovanju o načinima za sprječavanje korupcije, pokazalo je istraživanje Ernesta & Younga u kojem je tijekom veljače između 1335 ispitanika iz razvijenih zemalja, 1030 ispitanika iz zemalja u razvoju sudjelovalo i njih 100 iz Hrvatske, zaposlenih u kompanijama čije su dionice izlistane na burzi ili su u vlasništvu multinacionalnih kompanija, ili zapošljavaju više od tisuću ljudi.
Hrvatska se među ukupno 23 zemlje plasirala na posljednje mjesto ljestvice po obrazovanju radnika o načinima suzbijanja korupcije. Samo njih 5 posto izjavilo je da su prošli kroz neki oblik takvog obrazovanja, dok je kroz antikorupcijsko obrazovanje prošlo najviše rumunjskih zaposlenika (41 posto), potom irskih (38 posto), te 11 posto zaposlenika u baltičkim zemljama, Litvi, Latviji i Estoniji koje se zajedno nalaze na pretposljednjem mjestu iznad Hrvatske. U prosjeku, 18 posto zaposlenika zemalja u razvoju prošlo je kroz neki oblik antikorupcijskog treninga.
U istraživanju je zaključeno da je više od trećine radnika u vodećim europskim kompanijama spremno ponuditi gotovinu ili primamljive darove kako bi uspješno odradili posao. No, u usporedbi s istim istraživanjem iz 2009., tri puta više europskih radnika ove godine smatra da je za sprječavanje korupcije potreban veći angažman regulatora i više nadzora.
Misija MMF-a
Hrvati – preskupi ste i premalo radite, poruka je to Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). To je sukus izjave misije koja je sredinom svibnja boravila u Hrvatskoj. Nadalje, tvrde da su razine plaća u Hrvatskoj, koje su visoke kako u usporedbi s razinom dohodaka tako i u usporedbi s razinom produktivnosti, treba korigirati naniže kako bi se omogućila interna prilagodba s obzirom na to da je tečajni režim stabilan. Poruka se može svesti na to da je sadašnji model u Hrvatskoj neodrživ.
Ne može se više trošiti kao do sada. Misija poziva na odlučnu provedbu ključnih reformi, prioritet bi trebalo dati promjenama Zakona o radu kako bi se ostvarili uvjeti za konkurentnije određivanje plaća i smanjenje veličine javne uprave, a mjere uključuju i
poboljšanje poslovnog okružja smanjenjem ulaznih i izlaznih troškova i neporeznih davanja, dovršenje privatizacije. Ništa novo od institucije koja je i sama opterećena vlastitim aferama.
