Službena statistika o nezaposlenosti naizgled nije loša. Stopa registrirane nezaposlenosti pala je sa 19,4 posto krajem 2014. g. na 8,5 posto u kolovozu ove godine, što su razine koje analitičari nazivaju prirodnom nezaposlenošću za Hrvatsku. Bio bi to dobar pokazatelj da podaci o zaposlenosti ne bacaju drugačije svjetlo. Zaposlenost je rasla zajedno s oporavkom BDP-a pa onda od listopada prošle godine krenula silaznom putanjom.
Aktivna radna snaga
Od 4,2 milijuna građana koji su prema popisu stanovništva iz 2011. g. živjeli u Hrvatskoj, po podacima Državnog zavoda za statistiku krajem kolovoza ove godine radno aktivnog stanovništva bilo je 1,57 milijuna, a među njima posao je imalo tek oko milijun i 215.000 građana. Kad se iz računice oduzmu učenici, studenti i umirovljenici, ispada da je oko milijun radno sposobnih građana izvan tržišta rada te da niti ne traže posao.
U Hrvatskoj tako samo 57 posto radno aktivnog stanovništva radi, jedino Grčka ima lošije pokazatelje od nas, dok taj postotak u Češkoj ili Estoniji iznosi 72 posto. Potom je prilično indikativna kategorija stanovnika u dobi od 55 do 64 godine, u kojoj je stopa zaposlenosti tek 40 posto. Ta brojka, objašnjavaju stručnjaci, pokazatelj je strukturnih problema tržišta rada, ali i činjenice da postoji neiskorištena rezerva radne snage.
Iseljavanje motivirano plaćama u inozemstvu stat će kad se domaće plaće izjednače (ili barem približe) s europskim. S druge strane, poslodavci i ekonomisti upozoravaju da je razina plaće visoka u odnosu na realnu produktivnost domaćeg rada i da je svako njihovo povećanje udar na konkurentnost. No, desetine tisuća građana racionalno su odlučili iskoristiti širom otvorena vrata prosperitetnijih članica Unije i poslodavce potražiti u inozemstvu.
