Dana 26. veljače 2008. godine u Zagrebu je održana završna Konferencija u povodu završetka projekta “Mirenje u individualnim radnim sporovima”, ostvarenog u suradnjom vladina Ureda za socijalno partnerstvo i nizozemskog Centra za međunarodnu pravnu pomoć, uz potporu nizozemske vlade, a u sklopu pretpristupnog programa Matra.
Na Konferenciji su uvodničari, među kojima je bila i ministrica pravosuđa Ana Lovrin, naglasili značaj razvoja sustava mirenja u okviru reforme pravosuđa. Razvojem sustava mirenja sudski postupak u radnim sporovima trebao bi postati alternativa mirenju. Tako je 2006. godine pokrenut pilot-projekt mirenja na zagrebačkom Trgovačkom sudu, a potom i na još nekoliko sudova u Hrvatskoj. Rezultati za prvih devet mjeseci 2007. godine pokazali su da je na zagrebačkom Trgovačkom sudu 134 predmeta riješeno mirenjem, na Općinskom sudu njih 68, na slavonsko-brodskom Općinskom sudu njih 53, a na riječkom 51.
U Hrvatskoj oko 200.000 radnih sporova
Kada je riječ o radnim sporovima u Hrvatskoj je trenutačno 200 tisuća neriješenih radnih sporova, a godišnje se “prilijeva” od 11.000 do 20.000 novih predmeta.
Projekt mirenja u individualnim radnim sporovima tek je u razradi, a postojanje alternativnog načina rješavanja radnih sporova trebao bi motivirati radnike i poslodavce da što više koriste takve načine za rješavanje međusobnih odnosa.
Od početka rada na projektu, tijekom protekle dvije godine, organiziran je niz aktivnosti kao što je nekoliko osnovnih i naprednih treninga za miritelje, koje je završilo 30 polaznika. Također je osposobljeno osam trenera miritelja, koji su prošloga tjedna imali prvi pokusni trening, a koji je završilo 11 novih miritelja iz sindikalnih središnjica, Hrvatske udruge poslodavaca i javnog sektora.
Hrvatska Vlada preuzela je obvezu osiguranja potpore daljnjem razvoju projekta mirenja u rješavanju individualnih radnih sporova, te su prijedlogom državnog proračuna za ovu godinu predviđena sredstva za daljnje aktivnosti. Svoj doprinos razvoju sustava mirenja u individualnim radnim sporovima morali bi dati i sindikati i poslodavci kroz ugradnju odredbi o mirenju u kolektivnim ugovorima.
