Kako bi ipak bili koliko-toliko financijski osigurani te kako bi stvorili zalihe da stare dane, Hrvati svaki mjesec u prosjeku stavljaju 469 kuna „sa strane“, a najviše uštede mladi od 15 do 29 godina. Oni, preciznije, mjesečno prosječno uštede 587 kuna. Uz to, više uštede muškarci. Hrvati, naime, prosječno izdvajaju 551 kunu svaki mjesec, što je čak 162 kune više od Hrvatica. Iako je prosječna ušteda stanovnika Hrvatske 41 kunu manja nego što je bila lani, oko 15 posto građana kazalo je kako su u posljednje dvije do tri godine uštedjeli više.
Klasična štednja i dalje najprisutnija
Dodatno, u zemljama srednje i istočne Europe najviše štede Austrijanci. Kako je pokazalo istraživanje, oni u prosjeku mjesečno uštede 259 eura, odnosno oko 1930 kn, a slijede ih Slovenci sa 111 eura, što je oko 827 kn te Česi koji u jednom mjesecu prosječno uštede 105 eura, odnosno 782 kune. Hrvati su peti na toj ljestvici sa 63 eura, odmah iza Mađara. Od nas su gori Rumunji s mjesečnom uštedom od 57 eura te Srbi koji u prosjeku uštede 40 eura, odnosno oko 300 kn.
Pritom najveći broj Hrvata, odnosno 43 posto, koristi klasične oblike štednje, 16 posto ulaže u životna osiguranja, a 9 posto u stambenu štednju. Investicijski fondovi, dionice i obveznice izbor su 5 posto građana, a svega 4 posto Hrvata ulaže u nekretnine. Ipak, najmanje popularan izbor štednje su zlato i ostali plemeniti metali u koje ulaže tek 1 posto građana.
Kao najveći problem pokazao se da Hrvati zapravo ne znaju kome se obratiti kada žele investirati određeni novčani iznos. Kada bi imali dodatnih 4000 kuna mjesečno, više od polovine ispitanih taj bi novac stavilo na tekući račun, a 38 posto na štednu knjižicu ili štedni račun, a za ulaganja dijela ili cijelog tog iznosa za savjet bi čak 35 posto Hrvata upitalo svoju obitelj ili prijatelje. Njih 12 posto pomoć bi tražilo od banke, a 11 posto bi sami istražili na internetu, dok čak 46 posto ispitanika ne bi ni tražili savjet.
