Sredinom listopada ove godine Eurostat je objavio podatke koji pokazuju da se u proteklom razdoblju u Europskoj uniji povećala opasnost od siromaštva i društvene isključenosti. Za razliku od drugih država Europske unije u Hrvatskoj je 27,9 posto od ukupnog stanovništva na rubu siromaštva, što je skoro 1,2 milijuna ljudi. Takav podatak svrstava Hrvatsku u gornji dio zemalja EU s velikim postotkom opasnosti od siromaštva.
Skoro 20% ljudi u Hrvatskoj u opasnosti je od siromaštva nakon što prime socijalne naknade, dok okvirna brojka od 10,3 posto pokazuje koliko ljudi si ne može priuštiti četiri od devet materijalnih dobara potrebnih za život, poput plaćanja računa, neočekivanih troškova, ne posjeduju automobil, televizor, ne hrane se proteinski bogatom prehranom svaka dva dana (poput ribe ili mesa), te si ne mogu priuštiti tjedan dana putovanja i odmora.
U EU najveći rizik od siromaštva imaju Bugari (38,9 posto), iako su zabilježili pad opasnosti od siromaštva za 5,9 posto, a slijede Rumunji i Grci.
Najmanji rizik bilježe Češka (12,2), Finska (15,7), i Slovačka (16,3), dok Slovenija i Francuska dijele 17,1 % opasnosti.
Međutim, zabrinjava činjenica da se postotak opasnosti od siromaštva povećao u 19 zemalja članica EU, u jednoj je ostao stabilan, a u njih sedam se smanjio. Broj osoba teško lišenih materijalnih dobara povećao se u devet članica, a smanjen je u njih 18. Postotak radno sposobnih koji rade manje od 20 posto svojih mogućnosti povećao se u 18 članica, dok njih devet bilježi smanjenje.
I dok se danas u Hrvatskoj donose tzv. reformske mjere kojima je cilj smanjiti proračunski deficit, činjenica je da takva politika uzrokuje sve veće nejednakosti među građanima i produbljuje siromaštvo. A najviše zabrinjava činjenica da Vlada RH ništa ne poduzima u cilju smanjenja siromaštva zaposlenih i onih koji primaju minimalnu plaću.
