CARDS Program Europske komisije i Vijeća Europe za snaženje institucija socijalne sigurnosti u zemljama jugoistočne Europe:
Dana 18. rujna 2007. godine stručnjaci Vijeća Europe su u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva socijalne partnere i stručnjake državne uprave upoznali s Nacionalnim strateškim memorandumom za Hrvatsku. Naime, u sklopu zajedničkog CARDS Programa između Europske komisije i Vijeća Europe, usmjerenom na snaženje i podršku institucijama socijalne sigurnosti u zemljama jugoistočne Europe, profesori Danny Pieters i Paul Schoukens, s Katoličkog sveučilišta u Louvenu (Belgija),izradili su navedeni dokument, u kojem su iznijeli odgovarajuće preporuke Vladi RH, u cilju poboljšanja sustava socijalne sigurnosti u Hrvatskoj.
U memorandumu su obrađeni stanje i tendencije u socijalnoj sigurnosti (zdravstveno i mirovinsko osiguranje, osiguranje za slučaj profesionalnih rizika, osiguranje za slučaj nezaposlenosti, doplatak za djecu i socijalna skrb),s preporukama u pogledu daljnjeg razvoja.
Od mnogih preporuka koje se iznose u dokumentu, navest ćemo samo neke za koje držimo da su najinteresantnije.
Različite mirovine – tužbe građana
U odnosu na mirovinski sustav, stručnjaci Vijeća Europe, kao problem, posebno su istaknuli način raspodjele osiguranika u II. stupu obveznog mirovinskog osiguranja. Naime, prema navodima stručnjaka, više od polovice osiguranika, koji su bili obvezni odlučiti se za fond u koji će uplaćivati doprinose za II. mirovinski stup, zbog činjenice da nisu odabrali mirovinski fond, država ih je proporcionalno raspodijelila u mirovinske fondove. Kako različiti fondovi i različito posluju, pa time imaju i različite prihode, to će dovesti do činjenice da će, odlukom države, oni osiguranici koji nisu odabrali mirovinski fond, već su proporcionalno raspodijeljeni u mirovinske fondove, imati i različite mirovine u odnosu na onu mirovinu koju
bi imali da su u nekom drugom mirovinskom fondu. Takva situacija, smatraju stručnjaci, mogla bi posljedično utjecati na moguće tužbe osiguranika protiv države, kojom bi se tražila razlika dobivene, i moguće ostvarene mirovine. Stoga stručnjaci savjetuju Hrvatskoj da se osnuje poseban javni mirovinski fond, u koji bi se uplaćivali doprinosi za II. stup onih osiguranika koji nisu odabrali fond.
Participacija u zdravstvu pogađa najsiromašnije
U odnosu na zdravstvo, stručnjaci su se posebno osvrnuli na pitanje participacije. Naime, praksa zemalja Zapadne Europe je potvrdila da participacija građana u podmirenju troškova zdravstvenih usluga zapravo pogađa najsiromašnije slojeve društva. Isto tako, smatraju neprihvatljivim da liječnici u Hrvatskoj imaju mogućnost raditi istovremeno u javnoj i privatnoj praksi. Smatraju da je uspjeh provedbe zdravstvene reforme u upoznavanju javnosti s načinom provedbe te reforme i njezinim posljedicama. Stoga, smatraju da hrvatska Vlada mora bolje pojasniti hrvatskoj javnosti učinke zdravstvene reforme, te da privatizacija toga sektora neće dovesti do željenih učinaka.
Ograničenje naknada za nezaposlene
Ispitujući tržište rada u Hrvatskoj, stručnjaci su došli do zaključka da se posebni napori moraju usmjeriti na njegovo sređivanje. Naime, drže neprihvatljivim da se uz visoku stopu nezaposlenosti, u Hrvatsku uvozi radna snaga iz susjednih zemalja (BiH, Rumunjske, pa čak i Moldavije). Istovremeno se takva situacija ne odražava samo na broj zaposlenih u Hrvatskoj, već i na sustav socijalne sigurnosti, zbog previsokih naknada za nezaposlene i razdoblja u kojem nezaposlena osoba ostvaruje pravo na naknadu za nezaposlene. U tom smislu, drže, da bi Hrvatska morala uložiti dosta napora u snaženje radne etike među radnicima, poticati mobilnost radne snage, te ograničiti pravo na novčanu naknadu za nezaposlene samo na onu skupinu nezaposlenih, koja nije u mogućnosti pronaći dostojan posao. Ujedno naglašavaju da radnici imaju pravo na odgovarajući životni standard.
Radni sudovi su neophodni
Uz navedene preporuke, interesantno je još napomenuti da stručnjaci predlažu hrvatskoj Vladi poboljšanje sustava prikupljanja doprinosa, smanjenje rada na “crno”, smanjenje korupcije, pojednostavljenje sustava socijalne pomoći, kao i uvođenje posebnih sudova za radne i socijalne sporove. Naime, stručnjaci drže da Upravni sud, koji je danas nadležan za pitanja mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, nije odgovarajuća institucija, koja bi trebala biti zadužena za rješavanje tih pitanja. Također smatraju da je takav način rješavanja prava građana u području socijalnog osiguranja, uvelike neučinkovit i zastario.
Navedene preporuke trebale bi pomoći Vladi RH i socijalnim partnerima u provođenju reformi u području socijalne sigurnosti u cilju poštivanja međunarodnih dokumenata kojih je Hrvatska potpisnica, kao i u cilju preuzimanja pravne tečevine Europske unije u hrvatsko zakonodavstvo.
