Najviše povjerenja ima se u medicinske sestre, vjeruje im 82 posto opće populacije i 73 posto mladih, a najmanje u političare kojima vjeruje samo 6 posto opće populacije i tek 4,4 posto mladih, pokazuje istraživanje Fakulteta političkih znanosti (FPZ).
Istraživanje percepcije javnosti o medijima i medijskom sadržaju „Što publika želi“ lani je u studenom i prosincu na 1009 ispitanika, u sklopu projekta Istraživački novinarski laboratorij proveo tim FPZ-a. Svrha ankete je prikupiti stavove opće javnosti o percepciji medija, povjerenju u medije i novinare, percepciji uloge i rada medija, medijskim navikama i informiranju, posebice mladih, razlozima izbjegavanja vijesti te zadovoljstvo medijskim sadržajima tijekom koronakrize.
U istraživanju novinari su na ljestvici 16 profesija zauzeli zlatnu sredinu. Vjeruje im 25 posto općeg stanovništva i 19,3 posto mladih. U godini koronakrize televizija je općoj populaciji bila medij koji je najviše pratila kako bi se svakodnevno informirala o društvenim i političkim događajima, dok su potom slijedili internetski portali, društvene mreže i radio.
No kada je u pitanju povjerenje u medije, onda je stav opće populacije da je najviše vijesti koje iskrivljeno predstavljaju stvarnost ili su čak i pogrešne, bilo upravo na društvenim mrežama, internetskim portalima, HRT-u ili komercijalnim televizijama. Povjerenje u novinare kao profesiju jako je vezano za povjerenje u političare pa građani koji ne vjeruju političarima, ne vjeruju ni novinarima. Na novinare se gleda kao na dio iste medijsko-političke elite. Građani ne misle da su mediji vjerodostojni, slobodni niti da su vijesti koje prenose istinite. Da su mediji vjerodostojni misle građani koji imaju više povjerenja u političare.
Istraživanje je pokazalo i da gotovo polovica ispitanih smatra da bi zakonski trebalo ograničiti nasilje u medijima, njih čak 62 posto da govor mržnje u medijima treba kažnjavati, a 59 posto da država mora zaštititi djecu i mlade od nasilja. U informacije o epidemiji koronom najviše se vjerovalo ako su one dolazile od znanstvenika i liječnika zdravstvenog sustava, dok je informacijama Nacionalnog stožera civilne zaštite vjerovalo samo 9 posto ispitanika.
