Izbori za predsjednika Republike podijelili su biračko tijelo na dva gotovo podjednaka dijela.
Otprilike polovica birača uopće nije izašlo na izbore. Oni su rezignirani i razočarani dosadašnjim kretanjima na političkom i gospodarskom planu. Što više, smatraju da je Hrvatska suočena s takvim neshvatljivim problemima koje jednostavno nismo u stanju riješiti.
Druga polovica, ona koja je izašla na izbore, od novog predsjednika gotovo da očekuje čuda. Riješit će gospodarske probleme, obračunati sa kriminalom i korupcijom, uvesti Hrvatsku u Europsku uniju. Rekao bih da nisu u pravu oni koji smatraju da se ništa ne može učiniti, no nisu u pravu ni oni koji od novog predsjednika Republike očekuju preokret.
Hrvatska je jednostavno suočena sa velikim i teškim problemima koje ni slučajno ne može riješiti jedna čovjek, ma kakav tim imao uz sebe, niti se ti problemi mogu riješiti preko noći jer su oni nastajali godinama.
Korupcija i kriminal
Manje ili više svi predsjednički kandidati bili su suglasni u tome da se Hrvatska suočava sa dva osnovna problema a to su gospodarske teškoće te korupcija i kriminal. Te probleme u najvećoj mjeri na svojoj koži osjećaju oni koji žive od svog rada, bilo time što ostaju bez posla, bilo po tome što s onim što primaju sve teže preživljavaju. Naravno, u predizbornoj utrci spominjale su se i druge teme, često s namjerom da kod ljudi pobude kojekakve niske strasti i mržnju prema onome tko drugačije misli. No, to nije bitno za samu srž problema.
Korupcija i kriminal zaista su veliki problem. Prema riječima ministra unutarnjih poslova Tomislava Karamarka, u prošloj godini štete načinjene kriminalnim aktivnostima računaju se na nešto više od pet milijardi kuna. U odnosu na prethodnu godinu to je smanjenje od nekih deset posto. No, i pored tog smanjenja, riječ je o iznosu koji zastrašuje. Da se taj novac usmjerio u gospodarstvo, mnogo problemi bili bi riješeni.
Tih pet i nešto milijardi kuna samo je ono za što policija zna. Sasvim je realna pretpostavka da su iznosi koji se okreću u koruptivnim i kriminalnim aktivnostima daleko od javnosti, osjetno veći. Dakle, riječ je o ozbiljnom problemu. U borbi s korucijom i kriminalom predsjednik Republike može odigrati značajnu ulogu. S jedne strane on je dijelom mjerodavan za službe sigurnosti koje mogu mnogo doprinijeti u raskrinkavanju koruptivnih i kirminalnih postupaka. Jednako tako, sa svoje pozicije može potaknuti rješavanje problema na tom području, kao što je sa manje ili više uspjeha do sada radio predsjednik Mesić.
Gospodarstvo – tvrd orah
Korupcija i kriminal su veliko zlo. No, najveći problem je naše gospodarsko stanje za koje do sada nitko nije ponudio nikakvo učinkovito rješenje. Na tom području novi predsjednik Republike neće moći učiniti mnogo bez obzira na njegove želje da stvar pokrene s mrtve točke. Problemi su suviše veliki i suviše teški a njegove ovlasti na tom području praktički beznačajne.
Osim što se priča o krizi i potrebi da se nešto učini, mi se do sada nismo pomakli s mrtve točke. Nitko ne zna koje su naše strateške gospodarske grane na kojima se treba temeljiti naš razvoj.
Rekao bih da je jedan od osnovnih naših problema naše tehnološko zaostajanje. U globalno povezanom svijetu mi jednostavno naš razvoj ne možemo temeljiti na radno intenzivnim djelatnostima kao što je na primjer tekstilna industrija. Cijenom sata našeg radnika mi jednostavno ne možemo konkurirati zemljama koje se naglo razvijaju poput Kine i Indije. Naša prednost mora biti kvaliteta i sofisticiranost, odnosno moramo se okrenuti prema onim područja na kojima možemo stvoriti ono što drugi ne mogu ili ne mogu tako dobro.
U sjećanju mi je detalj iz mog novinarskog rada kada sam se osobno mogao uvjeriti što znači nova tehnologija za opstanak neke tvrtke. Tada su se novine slagale na linotipu i tiskara s kojom sam surađivao u to je vrijeme kupila nekoliko tih novih strojeva. U razgovoru s grafičarima te tiskare čuo sam zanimljivo mišljenje. Oni su smatrali da je nabava tih strojeva potpuna pogreška. Na tržištu su se već tada javljale grafičke tehnologije zasnovane na računalu. Na žalost, vodstvo te tiskare nije imalo sluha za novu tehnologiju što je vremenom dovelo do njene propasti.
Tehnološka preobraza hrvatskog gopodarstva ogroman je posao. To tim više što razdoblje naše samostalnosti nismo iskoristili za hvatanje koraka za tehnološki razvijenim svijetom već smo dobar dio onoga što smo imali upropastili. Mislili smo da se gospodarstvo može temeljiti na prodaji nekretnina, financijskim manipulacijama i otvaranju trgovačkih centara. Kriza je pokazala koliko je ta «strategija» bila pogrešna i sada se nalazimo u situaciji u kojoj jednostavno ne znamo odkuda početi.
Izbor novog predsjednika Republike stvari neće bitno promijeniti. Vjeurjemo da će on učiniti sve što je u njegovoj nadležnosti da se stvar pokrene s mrtve točke, no to nije dovoljno za temeljiti preokret. U prvom redu trebamo shvatiti da se na dosadašnji način dalje ne može. A čini mi se da na mnogim važnim pozicijama još ne postoji pravi uvid u postojeće stanje.
