Mjere za očuvanje radnih mjesta i ukidanje ograničavanja rada kompanija rezultirale su time, između ostalog, da je od 20. svibnja do 30. lipnja broj nezaposlenih registriranih pri Zavodu za zapošljavanje pao s 158.394 na 150.651, dok je broj osiguranika pri Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje narastao s 1.526.185 na 1.545.215 osiguranika.
Kada je nezaposlenost u pitanju, još uvijek nije dosegnuta razina prije početka krize, od 16. ožujka ove godine, kada je u evidenciji HZZ-a bilo 134.717 osoba, ali je pozitivan trend u zadnjih mjesec i pol dana ipak vidljiv.
Dobri trendovi ipak upitni
Međutim, udruga Glas poduzetnika tvrdi da bi tim dobrim trendovima na tržištu rada u srpnju ipak mogao doći kraj, i to zbog toga što je Vlada, kako navode, ukinula mjeru minimalne plaće te otpisa poreza i doprinosa nakon četiri mjeseca, iako je najavljivala kako će mjere biti aktivne 3+3 mjeseca.
U Vladi su potvrdili da za srpanj neće više važiti mjera odgode ili otpisa poreza ili doprinosa, a za mjeru minimalca nisu dali izričit odgovor. To bi moglo značiti da u Vladi još razmatraju mogućnost održavanja ili redefiniranja te mjere u odnosu na stanje na tržištu.
Hrvatska je od Europske unije dobila 8,8 milijardi kuna za saniranje prvog vala krize te je od toga u mjere uloženo 5,6 milijardi kuna. To znači da su još 3,2 milijarde kuna na raspolaganju za gospodarstvo iz fondova EU, bez da je Vlada išta trebala uložiti iz proračuna. U Vladi procjenjuju da će za mjeru skraćivanja radnog vremena do kraja ove godine biti potrebno oko 2,2 milijarde kuna, pa čak i do 3 milijarde kuna.
