Ugovori o radu na određeno vrijeme u posljednjih nekoliko godina u Republici Hrvatskoj postali su praksa, a ne izuzetak. Svega 10-ak posto ugovora sklapa se na neodređeno vrijeme.
Stalni posao i ugovor na neodređeno vrijeme za devet od deset osoba time je postao samo san. I dok su svima puna usta demografije, iščuđavanja nad depopulacijom i padom nataliteta, ugovor o stalnom poslu nedostižan je bio, prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, za 92,5 posto zaposlenih u 2015. godini.
S ugovorom na određeno vrijeme gotovo je nemoguće dobiti stambeni kredit. Bez ugovora na neodređeno u ionako nesigurnoj ekonomiji, sigurnost radnika i njegova šansa da osnuje obitelj i stekne dom vrlo je mala, a na tržištu rada, koje je danas takvo kakvo jest, najosjetljivije su žene. Prema podacima Eurostata, europske agencije za statistiku, 2013. sklopljeno je 19.169 brakova, što je za 5,7 posto manje u odnosu na prethodnu godinu, odnosno 18 posto manje nego u 2008. godini. Zanimljivo je primijetiti da je u 2013. broj sklopljenih brakova prvi put pao ispod 20.000, na što je svakako utjecalo višegodišnje smanjenje populacije u dobi od 20 do 39 godina. Mladi se u Hrvatskoj sve kasnije odlučuju na brak. Na tu činjenicu u velikoj mjeri utječe splet društvenih čimbenika, no oni vezani uz radno pravo i gospodarstvo zasigurno su najvažniji. Tako je u 2001. prosječna starost „mlade“ pri sklapanju prvog braka iznosila 25,4 godine, a mladoženje 28,5 godina, dok je u 2013. prosječna starost mlade iznosila 27,6 godina, a mladoženje 30,5 godina.
