U Ministarstvu rada i mirovinskog sustava, 28. svibnja 2018. godine, održan je prvi sastanak radne skupine vezan za izradu novog Zakona o obveznom mirovinskom osiguranju u sklopu zajedničkog paketa cjelokupne mirovinske reforme. Sastanak je otvorio ministar rada i mirovinskog sustava i načelno ponovio već poznate smjernice buduće mirovinske reforme. Naglasio je kako je postojeći mirovinski sustav održiv i da su izdvajanja za 1. mirovinski stup približno 39 milijardi kuna te kako se 17 milijardi kuna nadoknađuje iz državnog proračuna. Skrenuo je pozornost na to kolika je prosječna starost umirovljenika, koliki je prosječni staž umirovljenja i koliki je udio prosječne mirovine u prosječnoj neto plaći. Demografske promjene spomenuo je kao polaznu osnovu za glavni smjer mirovinske reforme, tj. povećanu penalizaciju za prijevremeno umirovljenje, kao i povećanje dobne granice za odlazak u mirovinu. Istaknuo je kako se usporedno planiraju i mjere iz Europskog socijalnog fonda koje se odnose na aktivno starenje, mirovinske domove te centre za socijalnu skrb. Naglasio je kako ovom mirovinskom reformom nitko neće biti oštećen.
Paket zakona planira se u rujnu 2018. godine uputiti u saborsku proceduru u dva čitanja, sa stupanjem na snagu od 1. siječnja 2019. godine. Na samom početku sastanka predstavnici Ministarstva rada i mirovinskog sustava naglasili su kako na ovom sastanku neće predstaviti konkretne prijedloge, već isključivo analizu postojećeg stanja. Prezentaciju analize postojećeg stanja i dosadašnjih trendova održala je predstavnica HZMO-a Ljiljana Marušić, a dostavljena nam je naknadno, nakon održanog sastanka. Na samom početku naglašen je omjer korisnika mirovina i broja osiguranika u 1980. godini, kada je iznosio 1:4,04 pa sve do 2017. godine, kada je iznosio 1:1,20.
