U srpnju ove godine stupio je na snagu novi Zakon o ravnopravnosti spolova, kojem je jedan od osnovnih ciljeva suzbijanje diskriminacije temeljem spola u čitavom nizu društvenih područja u kojima se ona pojavljuje, odnosno u području rada i zapošljavanja, obrazovanja, političkim strankama, medijima, službenoj statistici. Zakonom se nadalje detaljno uređuju institucije zadužene za provedbu Zakona te se uspostavlja neovisno tijelo za suzbijanje diskriminacije u području ravnopravnosti spolova, odnosno Ured pravobranitelja/ce za ravnopravnost spolova. Zakonom se, također uvode obvezni nazivi radnih mjesta u oba roda, rodno uravnotežene zastupljenosti pri predlaganju izbornih lista za izbore na svim razinama, a određuje se i da je spol čija je zastupljenost manja od 40 posto u nekom tijelu podzastupljen.
Zabranjuje se diskriminacija žena na radu, pa je uvedena i odredba prema kojoj se nepovoljno postupanje prema ženama na osnovi trudnoće i materinstva smatra diskriminacijom. Jednako tako se ženama pri zapošljavanju više neće smjeti postavljati pitanja o bračnom statusu i o tome namjeravaju li imati djece i slično.
Diskriminacija sve prisutna, a tužbi malo!
Do danas je zamijećeno da obim različitih oblika diskriminacije žena u procesu traženja zaposlenja, kao i na radnome mjestu, nije proporcionalno zaprimljenim tužbama i predstavkama nadležnim tijelima. Jedan od uzroka tako malog broja zaprimljenih i procesuiranih tužbi jest nedostatna operativnost sudstva u području antidiskriminacijekih odredbi, te deklarativnost zakona koja onemogućuje njegovu primjenu i zaštitu prava u konkretnim slučajevima. Stoga novi Zakon prvi puta posebno razrađuje i prekršajne odredbe koje imaju za cilj sankcionirati svaku pravnu ili fizičku osobu koja provodi diskriminaciju u bilo kojem području, te detaljnije razrađuje sudsku zaštitu. Svatko tko smatra da mu je temeljem diskriminacije povrijeđeno neko pravo može podnijeti tužbu sudu, ali i tražiti naknadu štete. Novim odredbama Zakona tužbu u ime i za račun više osoba mogu podnijeti i sindikati, te udruge civilnog društva, kojom se štite kolektivni interesi skupina koje tvrde da su žrtve diskriminacije. Jednako tako svaka osoba koja smatra da je žrtva diskriminacije ima pravo podnijeti prijavu pravobraniteljici za ravnopravnost spolova koja žrtvama pruža pomoć te poduzima radnje ispitivanja pojedinačnih prijava.
Zakon nadalje predviđa uklanjanje rodnih stereotipa iz školskih udžbenika i medijskog izvještavanja.
Zakon se odnosi na sve pravne i fizičke osobe te stoga niti jedna pravna ili fizička osoba neće biti izuzeta od postupanja sukladno odredbama Zakona.
Antidiskriminacijske odredbe i u kolektivnim ugovorima
Sve pravne osobe u poslovnom sektoru, uključujući i privatna trgovačka društva, obrte i pravne osobe u pretežitom vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koje zapošljavaju više od 20 zaposlenih obvezne su u svoje akte unijeti antidiskriminacijske zakonske odredbe i mjere za uspostavljanje ravnopravnosti spolova.
Socijalni partneri su također obvezni pri kolektivnom pregovaranju i u kolektivnim ugovorima na svim razinama poštivati odredbe Zakona o ravnopravnosti spolova i mjere za uspostavljanje ravnopravnosti spolova. Stoga skrećemo pozornost da je pri kolektivnom pregovaranju nužno voditi računa o odredbama novog Zakona o ravnopravnosti spolova.
Stoga, u cilju suzbijanja diskriminacije temeljene na spolu pozivamo sve radnike da svaku pojavu diskriminacije na radnom mjestu i prilikom zapošljavanja prijave sindikatu ili pravobraniteljici za ravnopravnost spolova.
