Osnutak Hrvatskog tipografskog društva
Hrvatsko tipografičko društvo za međusobno podupiranje i naobraženje osnovano je 24. srpnja 1870. godine u Zagrebu, u gostionici »K staroj lipi«, i to nakon mukotrpne 20-godišnje borbe s vlastima u Beču, jer bez suglasnosti austrougarskih vlasti, Zemaljska vlada u Zagrebu nije mogla odobriti rad te udruge. Kada je, 4. srpnja 1970. Zemaljska vlada odobrila Pravila udruge, mogao je Privremeni odbor sazvati konstituirajuću skupštinu Hrvatskog tipografskog društva, prvoga radničkog sindikata na tlu Hrvatske. Zanimljivo da je predstavnik Zemaljske vlade na toj skupštini bio poznati hrvatski književnik August Šenoa.
Prvim predsjednikom Društva postao je Dragutin Kale, 23-godišnji ugledni grafički radnik iz Zagreba. Utemeljitelji Društva bila su 52 člana Bolesničke blagajne, koja je radila i prije konstituiranja Društva. Kako nisu dobili prostor za svoj rad od strane Gradskog poglavarstva (odgovoreno im je da nema prostora za takve svrhe), unajmili su jednu veliku sobu u stanu Franca Tome, a novac iz Bolesničke blagajne (u iznosu 507 forinta i 53 novčića) uložili su u Prvu hrvatsku štedionicu.
Prema Pravilima, Društvom upravlja Odgovorni odbor, koji se sastoji od predsjednika, zamjenika predsjednika, tajnika, blagajnika, knjižničara i šest odbornika. Pravila sadrže ove sadržajne cjeline: Svrhe družtva, Prava i dužnosti članova, Začastni članovi, Uprava, Dužnosti i vlast odbora, Skupštine, Opće ustanove.
Gradsko poglavarstvo odbija dati suglasnost za »Tipografički vjestnik«
Među članovima Društva dolazi do prvih trzavica: većina se zalaže za reguliranje naukovanja posebnim pravilnikom, te za formiranje Blagajne za podupiranje žrtvom postalih sudrugova, tj. za formiranje štrajkaškog fonda, kao i da se Društvo proširi novim članovima iz provincije. Međutim, s tim se ne slažu poslovođe. Uz to, pojavila se i inicijativa za izradu novoga cjenika rada. Poslodavci su nastojali svim silama razbiti Društvo iznutra, a prvi se na udaru našao agilni i napredni Dragutin Kale. Situacija se stalno pogoršavala, tako da je Kale 23. travnja 1871. g. ponudio ostavku, ali je većina to odbila i on ostaje i dalje predsjednik. Kale je 30. listopada 1871. g. Vladi uputio molbu, u kojoj traži dozvolu za izdavanje tipografskog časopisa pod naslovom »Tipografički vjestnik «. Taj bi »list za napredak i promicanje boljitka hrvatskih knjigotiskarah« izlazio 1. i 16. svakoga mjeseca »pod odgovornim uređivanjem Dragutina Kalea«. Dostavljen je i kratak program uređivačke politike lista. Međutim, 22. studenoga 1871. g. stigao je odgovor: »Vaša se molba ne može uvažiti, pošto niste zadovoljili uvjete propisane banske naredbe od 14. svibnja 1871…«
