Pilulama protiv stvarnosti
Farmaceutska industrija jedan od najvećih pomaka učinila je u liječenju duševnih problema. Nakon otkrića kemijskih procesa u mozgu i uloge koju serotonin i drugi hormoni imaju u razvoju depresije i sličnih poremećaja raspoloženja, razvijen je niz lijekova kojma se ti poremećaju stavljaju pod kontrolu. Jedna od najpoznatijih lijekova je Prozac, nazvan i pilulom sreće. On i slični lijekovi u mnogim se razvijenim zemljama dijele šakom i kapom. Propisuje se i starima i mladima, zdravima i bolesnima, postali su lijekovi za sve. Ako se dalji razvoj na tom planu nastavi tim tempom, postavlja se pitanje hoćemo li uskoro svi moći biti sretni, bez obzira na okolnosti u kojima živmo? Ili stvari možda ipak nisu tako jednostavne.
Uspon i pad Sigmunda Freuda
Sigmund Freud svojom psihoanalizom i otkrivanjem uloge nesvjesnog u duševnom životu utjecao je ne samo na liječenje duševnih poremećaja već i na cjelokupni kulturni život dvadesetog stoljeća. Potiskivanje, libido, Id, Ego, Super Ego, Edipov kompleks postali su sastavni dio rječnika onih koji su željeli biti u toku. Liječenje neuroza pokazalo se kao dobar biznis, jer su višegodišnju psihoanalizu mogli priuštiti samo bogati. U stvari, bilo je pitanje prestiža da svatko tko drži do sebe ima svog analitičara.
Nakon vrtoglavog uspona, pogotovo u Sjedinjenim američkim državama, došlo je do vrtoglavog pada zanimanja za psihoanalizu. Zaključeno je da suvremeni lijekovi čine psihoanalizu suvišnom. Postalo je mnogo jednostavnije popiti pilulu sreće nego odlaziti na dugotrajne analitičke seanse. Učenje Sigmunda Freuda bačeno je u ropotarnicu povijesti, a na prijestolje uzdignuti su novi psihofarmaci.
Problem je riješen.
Ili možda nije?
Depresija- bolest budućnosti
Vrijeme pokazuje da su depresija, anskioznost, nerapoloženje mnogo tvrdokorniji problemi nego što se to moglo pomisliti nakon uvođenja novih psihofarmaka. Javljaju se sumnje u njihovu stvarnu učinkovitost, a tome u prilog ide tvrdnja, koja se sve češće čuje, da će za desetak godina depresija, nakon kardiovaskularnih bolesti, postati najveći zdravstveni problem. Postavlja se naime pitanje ne liječe li se antidepresivima samo posljedice a ne uzroci depresije. Istina je da se antidepresivima povećava količina slobodnog serotonina koji je tako na raspolaganju za prenošenje živčanih imulasa i podizanje raspoloženja. No, postavlja se pitanje zbog čega se količina serotonina smanjuje, odnosno zbog čega on ostaje vezan za receptore.
Ali što je s uzrocima depresije
Na ovome mjestu kandidiramo društvene odnose kao jedan od važnih uzroka depresije. U tržišnom gospodarstvu, koje je sada zavladalo praktički čitavim svijetom, profit je mjerilo svih stvari. Njime se mjeri ne samo uspješnost neke proizvodne ili trgovačke tvrtke, već se očekuje da zdravstvo, školstvo i sve ostalo posluje na temelju profita. Ljudi su u svemu tome jedan relativno nevažan dio, često puta samo takozvani trošak rada koji je u kriznim vremenima, kao što je današnje, prvi na udaru.
Jedna od glavnih mantri neoliberalizma je liberalizacija radnog zakonodavstva. Polazi se od postavke da odnose radnika i poslodavca treba u potpunosti prepustiti tržišnim načelima ponude i potražnje, odnosno da poslodavca treba osloboditi petljanja sa kolektivnim ugovorima i sličnim glupostima. Ta postavka je svakako dobra za poslodavce ali nije za radnike. Njegov položaj postaje neiguran, ovisi o kretanju na tržištu, a život u takvim uvjetima stresan je i pogoduje razvoju straha i depresije. U razvijenim zemljama doduše nitko tko ostane bez posla neće umrijeti od gladi, no to nije dovoljno za očuvanje duševnog zdravlja.
U takvim okolnostima mnogo je jednostavnije, a za farmaceutsku industriju bolje, propagiranje pilula sreće od zadiranja u društvene odnose koji su na ekonomskom planu manje ili više uspješni.
No, ta prividna ravnoteža ima svoju cijenu. Ona se ogleda u pretpostavci da će i pored svih «uspjeha» psihofarmaka, depresija postati jedna od najvećih svjetskih zdravstvenih problema. Razumljivo. Upala pluća se ne liječi hladnim oblozima kako bi se skinula temperatura. Primjenjuju se antibiotici, koji će uništiti bakterije koje su izazvale upalu i temepraturu. Depresija nije smao medicinski već i društveni problem. Ne samo po posljedicama već i po uzrocima.
Stoga je potrebno liječiti društvene probleme kako bi se, između ostaloga, izliječili depresija, strah i osjećaj nesigurnosti. Hrvatska u tome nije nikakav izuzetak.
