Dana 23. studenog 2005. godine četiri sindikalne središnjice (Savez samostalnih sindikata Hrvatske, Udruga radničkih sindikata Hrvatske, Matica hrvatskih sindikata javnih službi i Sindikat usluga UNI-Cro) održali su tiskovnu konferenciju, kako bi informirali javnost o stavovima sindikata u odnosu na reformu sustava zdravstva i sustava zdravstvenog osiguranja, mirovinsku reformu, te u odnosu na zabranu rada nedjeljom.
Vlada provodi reforme parcijalno i netransparentno!
Pitanje funkcioniranja sustava zdravstva i mirovinskog sustava, svakodnevno se odražava na materijalni položaj radnika, i svih građana Hrvatske. Reforma sustava zdravstva i mirovinskog sustava nije pitanje samo od interesa za Vladu, već su to teme od strateškog interesa za sindikate, njihove članove i cjelokupno građanstvo.
Način, na koji Vlada RH danas provodi reformu zdravstvenog sustava, parcijalno i netransparentno unoseći nova rješenja i određene institute u Zakon o zdravstvenom osiguranju i Zakon o zdravstvenoj zaštiti, kao temeljnim zakonima u provođenju zdravstvene reforme, sindikatima je krajnje neprihvatljiv, istaknula je Zdenka Gizdić, predsjednica Matice hrvatskih sindikata javnih službi. Sve dosadašnje mjere reforme zdravstva svode se, koncepcijski, na usvajanje tzv. anglosaksonskog modela, odnosno na svojevrsnu komercijalizaciju zdravstvene djelatnosti. Time se pravo na zdravlje kao ljudsko i ustavno pravo derogira i ovisi o financijskoj moći pojedinca. Pojava socijalne nejednakosti javlja se kao posljedica provedenih mjera zdravstvenoj djelatnosti.
Nema analize dosadašnjih učinaka provedene reforme!
Temeljem dogovora socijalnih partnera, Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi bilo je dužno izraditi cjelovitu analizu sustava zdravstva i zdravstvenog osiguranja, u kojoj bi se naveli problemi koji se pojavljuju u zdravstvenom sustavu, te utvrdila odgovarajuća rješenja u cilju unapređenja sustava zdravstva i njegovog učinkovitog funkcioniranja. S obzirom da je zdravstvena zaštita i zdravstveno osiguranje djelatnost od općeg javnog interesa, sindikati insistiraju da definiranje cjelovitoga normativnog pravnog okvira, kojim će se regulirati organizacija zdravstva, status i prava osiguranika, budu predmetom ozbiljne i odgovorne rasprave socijalnih partnera. Sindikati također traže da se Nacrt Konačnog prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti povuče iz zakonodavne procedure i time prekine praksa segmentarne rasprave o pojedinim zakonskim projektima iz domene zdravstvene djelatnosti.
Sindikati također traže promišljenu i argumentiranu raspravu Vlade RH i socijalnih partnera o budućim mjerama, reformskim zahvatima i prilagodbi zdravstvenog sustava novim uvjetima, temeljenu na javno prezentiranim podacima i projekciji posljedica (kratkoročnoj/srednjoročnoj/dugoročnoj), kako financijskih, tako i socijalnih.
Cijena reforme sustava zdravstva ne smije se “prelamati preko leđa” osiguranika, a najmanje siromašnih i bolesnih građana, koji će, kao najugroženija skupina, najviše osjetiti posljedice tako provedene reforme zdravstvenog sustava.
Saborskim zastupnicima mirovina 8.585,00 kuna
Stavove sindikata, u odnosu na učinke provedene mirovinske reforme, novinarima je iznio Stjepan Kolarić, predsjednik Sindikata usluga UNI-Cro. Ako je posljedica provedene mirovinske reforme u RH, velika razlika u iznosima mirovina umirovljenika koji su umirovljeni do 31. prosinca 1999. godine, u odnosu na umirovljenike koji su umirovljeni nakon tog datuma, tada sindikati nikako ne mogu biti zadovoljni učincima tako provedene mirovinske reforme. Zaprepašćujuća je i činjenica da je, prema posljednjim podacima, prosječna mirovina za muškarce iznosila 1.475,00 kuna, a za žene 1.320,00 kuna. Istovremeno u Hrvatskoj ima 173.000 umirovljenika koji su mirovinu ostvarili po povoljnijim uvjetima, a da ne udovoljavaju opće, već posebne uvjete. U navedenu kategoriju umirovljenika ubrajaju se i naši saborski zastupnici, čija prosječna mirovina iznosi 8.585,00 kuna.
Mirovinska reforma, kojom se ne potiče duži radni vijek, već, duži radni vijek posljedično utječe i na manji iznos mirovine; kojom se potiče stvaranje sve većih socijalnih razlika i diskriminacija među umirovljenicima, nije reforma kojom bi sindikati bili zadovoljni. Stoga će sindikati poduzeti sve potrebne aktivnosti kojima će se nastojati oduprijeti tako provedenoj reformi, te će energično zahtijevati od Vlade RH, preispitivanje dosadašnjih učinaka, i uklanjanje negativnih posljedica provedene mirovinske reforme.
Zabrana rada nedjeljom nije rješenje
S obzirom da Vlada RH, do danas nije službeno dostavila sindikatima prijedlog Zakona o zabrani rada nedjeljom u trgovini, Vesna Dejanović, predsjednica Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, istaknula je da je Vijeće SSSH, na svojoj sjednici načelno raspravljalo o radu nedjeljom i pri tome zaključilo da zabrana rada nedjeljom nije rješenje. Naime, u uvjetima visoke stope nezaposlenosti, od gotovo 20%, nije mudro zabranjivati rad nedjeljom, već je potrebno poduzeti odgovarajuće aktivnosti kako bi se što učinkovitije primjenjivale odredbe zakona i kolektivnih ugovora, te učinkovito kontrolirala njihova primjena i sankcioniralo njihovo kršenje. Osim toga, Zakonom o radu je utvrđeno da je nedjelja neradni dan za sve radnike u Hrvatskoj, stoga bi zabrana rada nedjeljom samo jednoj djelatnosti unutar sektora usluga, u konkretnom slučaju u trgovini, zapravo bila diskriminirajuća u odnosu na ostale djelatnosti unutar sektora usluga. Nadalje je naglasila da uz postojeće, i mnogo važnije teme, kao npr. visoka nezaposlenost, a koje bi morale zaokupljati pažnju javnosti, zabrana rada nedjeljom nije tema koja bi trebala buditi toliki interes i izazivati tolike rasprave u javnosti. Učinkovito funkcioniranje pravne države riješilo bi sve dileme u vezi navedenog pitanja, naglasila je.
Sindikate čeka velik i težak posao na saniranju i ublažavanju posljedica učinjenih građanima Hrvatske kroz mirovinsku, i danas zdravstvenu reformu. Međutim, da bi bili u mogućnosti izvršiti pritisak na Vladu, sindikati će trebati podršku svih svojih članova, i svih građana Hrvatske, koji imaju pravo pozvati Vladu da ispravi greške u učinjenim reformama, a koje su se, ili koje će se tek kasnije, drastično odraziti na, ionako, već težak materijalni položaj građana Hrvatske.
