Premijer Andrej Plenković na sjednici Vlade najavio je povećanje neto minimalne plaće s 2752 na 3000 kuna, odnosno povećanje od 248 kn, ili devet posto, u odnosu na 2018., naglasivši da se radi o najvećem jednokratnom povećanju minimalne plaće od 2008. g.
Kako je minimalac najčešći u tekstilnoj, kožnoj, drvnoj i metalnoj industriji, premijer je najavio da će se u 2019. zadržati umanjenje osnovice za obračun doprinosa od 50 posto za radnike koji primaju minimalnu plaću. Od 2020. ta će olakšica biti smanjena za pola.
Sindikati nisu zadovoljni
Čelnici sindikalnih središnjica ocijenili su da je povećanje minimalne plaće dobrodošao potez, ali i dalje premalen jer je minimalna plaća ostala ispod 50 posto prosječne plaće. Njihov zahtjev bio je da povećanje minimalne plaće bude dio automatizma, to jest da u sljedećoj godini bude 46 posto od prosječne plaće, a u 2020. godini 50 posto prosječne plaće. Ako se ni od prosječne plaće ne može živjeti, onda je jasno koliko je minimalna plaća još premala. Neto plaća od 3000 kuna nikome neće pomoći da ostane u Hrvatskoj. Potrebno je drastično povećanje svih plaća, pa tako i minimalne plaće.
Poslodavci koji koriste mjere za isplatu minimalne plaće, neovisno o tome jesu li mogli davati i veće plaće, svejedno će još više radnika ostaviti u sivoj zoni. Politika Vlade prouzročit će da će sve više radnika biti na minimalnoj plaći, a sve manje novca u zdravstvenom i mirovinskom fondu.
